Suosjećanje s drugim ljudima ili empatija može dovesti do određenih posljedica za zdravlje, a između ostalog, i do takozvanog sekundarnog stresa. Kako objašnjavaju stručnjaci, riječ je o psihološkom stanju koje je karakterizirano neugodnim osjećajima ili tugom. Za razliku od klasičnog stresa, sekundarni stres javlja se kao reakcija na traumatični događaj koji je doživjela druga osoba, donosi Yahoo Life.
Upijanje tuđih emocija
Kako naglašavaju, ljudska je reakcija upijanje tuđih emocija tokom teških situacija, ali to može dovesti do problema poput sekundarnog stresa.
"Na fundamentalnoj razini, mi smo društvena bića. Hvatamo znakove drugih ljudi'', objašnjava Tim Bono. On je predavač psihologije i nauke o mozgu te pomoćnik dekana za umjetnost i nauku na Univerzitetu Washington u St. Louisu.
"Ako puno ljudi oko nas reagira na neki događaj s tugom, strahom ili nevoljom, mi to primjećujemo. I implicitno smo skloni usvojiti takva ponašanja", dodaje.
Kad je riječ o stresu drugih ljudi, on može poprimiti ekstreman oblik, koji mnogi ljudi nazivaju stresom iz druge ruke, odnosno sekundarnim stresom. Prema mišljenju psihologa, sekundarni stres nije službeni klinički izraz. Umjesto toga, on bilježi druge fenomene koji su dobro dokumentirani u bihevioralnim znanostima.
Sekundarni stres: Koji su znakovi?
''Mislim da to spada u domenu mentalnog zdravlja i načina na koji reagiramo kada vidimo drugu osobu koja je u nevolji. Nešto poput empatije ili empatijske zabrinutosti zbog druge osobe'', objašnjava Bono.
Konkretno, sekundarni stres zapravo je posljedica iscrpljenosti od preuzimanja patnje drugih ili pomaganja da se lakše nose s njima. S tim se slaže i Alicia Brown. Ona je psihoterapeutkinja iz Grow Therapyja u južnoj Floridi, koja dodaje kako se sekundarni stres može pojaviti kada postanemo preopterećeni uporno pokušavajući podržati nekoga ili mu na bilo koji način pomoći.
Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji nekoliko pokazatelja koji otkrivaju da biste mogli proživljavate sekundarni stres. To su prevelika pažljivost prema drugima, povlačenje u sebe. Kao i poteškoće s komuniciranjem, usamljenost, anksioznost, depresija i problemi s nesanicom.
Isto tako, bilo koji od ovih simptoma ne mora nužno značiti da prolazite kroz sekundarni stres pa je potrebno pratiti javlja li se više sličnih znakova.
