Živimo u "doba složenosti". Ubrzan tempo tehnoloških promjena i ogromna količina informacija koje obrađujemo svakog trenutka, samo su dvije komponente te složenosti. Leibniz (17. vijek) i Diderot (18. vijek) već su se žalili na opterećenost ljudi informacijama – "zastrašujuća količina knjiga" na koju su ukazivali predstavljala je samo mali dio onoga što danas znamo, a mnogo toga što znamo danas bit će podjednako beznačajno za buduće generacije.
A kako će se te buduće generacije nositi sa još većom složenošću koja neminovno dolazi?
Psiholozi kažu da će vašem djetetu, uz IQ, njegov CQ možda biti važniji za uspjeh u školi i životu.
A šta je tačno CQ?
Postoje tri ključna psihološka kvaliteta koja mogu da poprave našu sposobnost da upravljamo složenim situacijama. To su:
IQ (intellectual quotient) ili koeficijent inteligencije – skraćenica je za intelektualni koeficijent i odnosi se na mentalne sposobnosti
EQ (emotional quotient) skraćenica je za emocionalni količnik i tiče se naše sposobnosti da opažamo, kontroliramo i izražavamo emocije
CQ (curiosity quotient) označava koeficijent radoznalosti i tiče radoznalosti i otvorenosti za nova iskustva, piše Harvard Business Review.
Iako je IQ teško trenirati, EQ i CQ se mogu razviti. Kao što je rekao Albert Einstein: „Nemam posebnih talenata. Ja sam samo strastveno radoznao.“
A kako se trenira radoznalost
Slijedite ove smjernice:
Za razliku od koeficijenta inteligencije, koji je teško trenirati, radoznalost se lakše njeguje, što je ohrabrujuće jer studije pokazuju da radoznalost poboljšava učenje i jača pamćenje.
Čitanje naglas u porodici odličan je način da podstaknete radoznalost, posebno ako svaku sesiju čitanja dopunite razgovorom i pitanjima o priči.
Radoznalost se njeguje kada zastanete i zamolite djecu da predvide šta će se desiti ili ih pitate zašto misle da je neki lik napravio određeni izbor.
Zamolite djecu da opišu kako su zamišljali određenu scenu u priči ili kako bi možda drugačije napisali dio priče.
Kada je posrijedi njegovanje radoznalosti, razgovor je neprikosnoveni kralj.
Postavljajte djeci otvorena pitanja tokom dana. Podijelite sa njima zabavne priče iz svog djetinjstva i jedinstvenu historiju vaše porodice.
Na putu kući sa bilo kog mjesta koje posjetite, raspitajte se o njihovim zapažanjima.
Pitajte ih o čemu su zanimljivo pričali u školi, koliko je djece bilo u razredu tog dana.
Nakon posjete prijateljima, razgovarajte o zanimljivim dijelovima te posjete. Možda vaš porodični prijatelj ima kauč u kuhinji? To bi bilo neobično.
Izbjegavajte da budete kritični – kritični prema svom djetetu i kritični prema drugim ljudima i situacijama. Pomozite svom djetetu da na sve gleda kao na nešto fascinantno i vrijedno proučavanja.
Umjesto da iskustvu pripisujete pozitivnu ili negativnu vrijednost, zamolite dijete da razmisli o zanimljivim novim stvarima na koje je naišlo.
Razbuktajte vatru interesiranja vašeg djeteta. Dajte mu dovoljno vremena i alata da istraže stvari koje izazivaju fascinaciju kod njega.
Redovno idite u biblioteku i pomozite djeci da pronađu knjige o temama koje smatraju privlačnim.
Gledajte videosnimke sa uputstvima i dokumentarne filmove sa njima o njihovim interesiranjima. Ali onda im dajte prostor za samostalno istraživanje i nemojte ga usmjeravati.
Naučite djecu da preformuliraju svoje ideje o dosadi i pristupe svakoj situaciji i doživljaju kao nečemu sa potencijalno skrivenim blagom.
Pomozite djeci da unaprede svoje vještine promatranja i naučite ih da traže zanimljive stvari i životne lekcije u svakoj situaciji.
Dok pomažemo djetetu da poveća svoj CQ, pomažemo mu da nađe rješenje za probleme koji će ga dočekati sutra u sve složenijem i složenijem svijetu, piše Herald Tribune.
