Evropa nije spremna za rat s Rusijom i u opasnosti je da bude "isprana" u sukobu, baš kao što je Rimsko Carstvo razbio Napoleon, upozorio je istaknuti njemački vojni historičar.
Na odbrambenoj konferenciji na visokom nivou u Berlinu, nekoliko njemačkih generala također je sugeriralo da NATO možda neće moći dobiti "prvu bitku" u odbrambenom ratu na svom istočnom krilu, jer će mu biti teško poslati dovoljan broj vojnika i opreme u linija fronta dovoljno brzo.
Sönke Neitzel, profesor vojne historije na Univerzitetu Potsdam i vodeći akademski autoritet za savremene njemačke oružane snage, opisao je logistiku kao "noćnu moru" i rekao da bi moglo proći najmanje 15 godina prije nego što Njemačka bude spremna za rat, piše Times.
Istaknuo je da je broj vojnika u opadanju i da je najmanje 30.000 manji od ciljane snage od 203.000, dok je zemlji potrebno još 60.000 rezervista uz 34.000 koliko ima.
“Trebamo više novca. Treba nam više osoblja. A u politici postoje ograničenja”, rekao je Neitzel na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji. “Ne možemo isključiti da će se Bundeswehr morati boriti.
“Stajat ćemo kraj kovčega na grobovima vojnika i pitat će nas: ‘Šta ste učinili?’ Morat ćemo objasniti majkama i očevima zašto vojnici nisu mogli obavljati svoj zadatak. A u ovom trenutku možemo samo galantno umrijeti ako je rat.
Vrlo je jasno: ako će se naše oružane snage boriti, umrijet će bez dronova, protuzračne odbrane, bez dovoljno zaliha. Jesmo li sada dovoljno jasni u vezi s našom porukom [njemačkim čelnicima]? Oni će umrijeti i to je vaša odgovornost.”
Pohvala za planove
Bundeswehr je potresen ruskim napadom na Ukrajinu, zbog čega je čelnik vojske žalio kako su njegovi vojnici ostali "goli" i nesposobni ispuniti obaveze prema svojim NATO saveznicima nakon godina rezova i zbrkanih doktrina. Kao odgovor na to, vlada troši 100 milijardi eura na popravljanje rupa u svojoj vojsci i prošle je sedmice postavila ambiciju da postane "kičma" i glavni logistički "okretni sto" NATO-ovih napora da odvrati rusku invaziju.
Boris Pistorius, ministar obrane, pozvao je Njemačku da postane kriegstüchtig (sposobna za rat), što je namjerno provokativan izraz u zemlji u kojoj 71 posto birača odbija novi cilj države da preuzme "vodeću ulogu" u odbrani Evrope .
U četvrtak je Pistorius također rekao na konferenciji da je ideja o stvaranju evropske vojske "skinuta sa stola" jer sile kontinenta umjesto toga pokušavaju preuzeti ozbiljniju ulogu unutar NATO-a.
Admiral Rob Bauer, najviši oficir NATO-a, pohvalio je njemačke planove i pozvao Berlin da stane uz njih unatoč "duboko uvriježenim antimilitarističkim stavovima" među stanovništvom.
“Vrijeme je da se ukloni mentalna blokada da Njemačka nekako ne bi trebala biti lider u odbrani i odvraćanju”, rekao je. “Svi trebamo postati kriegstüchtig… Odvraćanje je poput kisika: ne primjećujete ga dok ne nestane. Želimo mir - moramo se pripremiti za rat."
Brojni generali Bundeswehra i vojni stručnjaci ukazali su na duboke strukturne probleme koji stoje na putu, uključujući manjak vojnika, jako iscrpljene zalihe streljiva i poteškoće s premještanjem čak 300.000 NATO vojnika do tisuću milja od Njemačke do fronte.
Neki upućeni također strahuju da bi se redovni vojni izdaci i isporuke oružja Ukrajini mogli smanjiti dok se politički čelnici zemlje bore za rješavanje budžetske krize.
“Moramo probuditi ovu zemlju, i vjerovatno ne samo ovu zemlju. Mislim da je to istina za većinu evropskih demokratija", rekao je brigadni general Tilo Maedler, načelnik štaba u komandi domovinske odbrane Bundeswehra. “Stvarno moramo prevladati naše staro optimistično gledište o konačnom miru [nakon završetka Hladnog rata u Evropi]. Bio je to lijep san, ali san je završio i moramo se suočiti sa stvarnošću. Ova zemlja, i ne samo ova, mora učiniti puno više za stabilnost mira i demokratije.”
Jedan od najtežih problema koji dolazi u fokus je logistika. Mnogi viši evropski komandanti žalili su se na složenost stvaranja dovoljnih zaliha ratnog materijala i premještanja vojnika i opreme kroz tako zamršen pravni sistem da se oklopna vozila suočavaju s posebnim pravilima i dozvolama u svakoj od 16 njemačkih država.
"Ako imamo birokratiju koja sprečava ovaj agilni pokret, onda imamo pravi problem ne izgubiti prvu bitku [protiv Rusije]", rekao je general-pukovnik Alexander Sollfrank, njemački čelnik novog centralnog logističkog čvorišta NATO-a u Ulmu. “A druga strana tačno zna gdje su naša ograničenja i koje su naše prepreke.”
Neitzel je rekao da je prošle sedmice posjetio sjedište NATO-a u Bruxellesu i da je očajavao zbog načina na koji razne savezničke države još uvijek imaju međusobno nekompatibilnu municiju.
“Ovo me uvijek podsjeti na priču o Svetom Rimskom Carstvu njemačke nacije, kako su morali reagirati na Napoleona, a nisu se mogli dogovoriti oko ničega”, rekao je. “I bili su isprani. Historijske strukture mogu se isprati. To je lekcija iz historije.
"Dakle, moramo djelovati i moramo omogućiti Alexanderu Sollfranku [zaduženom za logistiku NATO-a] da obavi svoj posao, tako da naši vojnici ne poginu i da možemo dobiti prvu bitku."
Neitzel je dodao da su visoke osobe u NATO-u sve više pesimistične u pogledu šansi Ukrajine da povrati značajnu teritoriju od Rusije nakon neuspjeha njezine ljetne protuofenzive, te da razmišljaju o planu da neokupirani dijelovi zemlje budu primljeni u savez.
Brigadni general Vesa Valtonen, komandant brigade Pori finske vojske, rekao je da situacija u Ukrajini zabrinjavajuće podsjeća na posljednju fazu zimskog rata njegove vlastite zemlje protiv sovjetske invazije 1939.-40. Nakon što su hrabro oduprli mnogo veću i bolje opremljenu silu, Finci su bili potučeni i prisiljeni tražiti mir.
Ne možemo odustati
“Izdržali smo sami 105 dana,” rekao je Valtonen. “Posljednja trećina rata izgledala je kao Ukrajina sada: iscrpljivanje. Naša strana nije imala rezerve. Druga strana ih ima ili ih je imala.
“U Ukrajini živi 40 miliona ljudi. Kako će [nastaviti] mobilizaciju i slično? Jesmo li voljni proizvesti dovoljno municije da se mogu nastaviti boriti? Ovo je dugoročan period. Ne možemo odustati. Ne možete dobiti rat iscrpljivanja protiv Rusije.”
Kontroverzna parlamentarna komisija osnovana da istraži nedopušteni ruski utjecaj na poljsku politiku ustvrdila je da bi Donald Tusk, koji je pobijedio na prošlomjesečnim općim izborima, predstavljao značajan sigurnosni rizik ako postane premijer (piše Paulina Olszanka).
Komisija, koje je uspostavila odlazeća vlada Mateusza Morawieckog i koje se naširoko smatra ustavno nepostojanim, objavilo je svoje nalaze malo prije nego što je novoizabrani liberalni parlament u srijedu izglasao njegovo raspuštanje.
U izvještaju se tvrdi da su Tusk (66), bivši premijer, i nekoliko drugih zastupnika potencijalno korumpirani svojim vezama s Rusijom. "Imali smo dojam da političari odgovorni za državnu sigurnost nisu zainteresirani za državnu sigurnost", rekao je Andrzej Zybertowicz, jedan od autora izvještaja. “Komisija preporučuje da im se ne povjeravaju zadaće, položaji i javne funkcije vezane uz sigurnost države.”
Tusk je odbacio tu tvrdnju rekavši da "cijeli slučaj smrdi na politiku", izvijestila je Poljska novinska agencija.
