Osumnjičeni ruski plaćenici sudjelovali su u operaciji s vojskom Malija u martu u kojoj je oko 300 civila navodno pogubljeno tokom pet dana, kaže Human Rights Watch (HRW), organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Očevici i čelnici lokalne zajednice rekli su da su stotine muškaraca pokupljene i ubijene u malim grupama tokom antidžihadističke operacije 23. marta u gradu Moura. Ruralni gradić od oko 10.000 stanovnika nalazi se u regiji Mopti, žarištu džihadističkih aktivnosti koje su se pojačale i proširile na susjedne zemlje u regiji Sahel.
Lokalni sigurnosni izvori rekli su HRW-u da je više od 100 muškaraca koji govore ruski navodno bilo uključeno u operaciju, koju je HRW opisao kao najgori pojedinačni zločin zabilježen u desetljeću dugom oružanom sukobu u Maliju. Svjedoci su govorili o bijelim vojnicima koji su razgovarali na nepoznatom stranom jeziku za koji su vjerovali da je ruski, piše Guardian.
Vojska Malija dugo je bila optužena za kršenje prava tokom protupobunjeničkih operacija. Vojni glasnogovornik Malija nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev da komentariše izvještaj HRW-a.
"Zlostavljanje od strane naoružanih islamističkih grupa uopće nije opravdanje za namjerno klanje zatvorenika od strane vojske", rekla je Corinne Dufka, direktorica Sahela u Human Rights Watchu. “Malijska vlada odgovorna je za ovaj zločin, najgori u Maliju u posljednjem desetljeću, bilo da su ga izveli malijske snage ili sa njima povezani strani vojnici.”
Malijem, siromašnom zemljom od gotovo 21 milion ljudi, upravlja hunta koja je preuzela vlast pučem u augustu 2020., obećavajući da će vratiti civilnu vlast. Zemlja je pod sankcijama zapadnoafričkog bloka Ecowas zbog ignoriranja ranije obaveze održavanja izbora u februaru ove godine.
Dijelovi Malija nalaze se izvan kontrole vlade, zbog brutalnog sukoba džihadista koji je započeo 2012. i proširio se na susjedne Burkinu Faso i Niger.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Mali da provede nezavisnu istragu o izvještajima o smrtnim slučajevima civila. "Glavni štab Malija nije spomenuo civilne žrtve u svom izvještaju o operaciji", saopštilo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova. “To je u suprotnosti s mogućim izjavama svjedoka u kojima se spominje ciljano ubijanje civila.”
Od kraja decembra zabilježen je nagli porast ubistava civila i osumnjičenih za teror u Maliju, kako od strane džihadističkih grupa povezanih s al-Qaidom i Islamskom državom, tako i od strane malijskih sigurnosnih snaga. HRW je rekao da je najmanje 107 civila ubijeno, a da bi 71 smrt mogla biti povezana sa snagama orijentiranim prema Maliju.
Vojno vodstvo Malija uspostavilo je tješnje veze s Rusijom nakon što se njihov odnos sa zapadom pogoršao - posebno s Francuskom, bivšim saveznikom i vladarom iz kolonijalnog doba, koji se obavezao smanjiti svoje snage u Sahelu.
Malijska vlada bori se protiv pobune uz pomoć privatnih vojnih izvođača iz ruske Wagner grupe. Mali i Rusija ranije su rekli da to nisu plaćenici, već instruktori koji pomažu lokalnim jedinicama opremom kupljenom od Rusije.
Wagner grupu, osnovanu 2014. za podršku proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini, navodno financira Jevgenij Prigožin, moćni biznismen blisko povezan s Vladimirom Putinom koji se suočio sa zapadnim sankcijama. Prigožin i Moskva negirali su bilo kakvo saznanje o Wagneru, a službeno su privatne vojne kompanije ilegalne u Rusiji. Na papiru kompanija ne postoji, bez registracije kompanije, poreznih prijava ili organizacijske šeme.
