Bivši lider SDP Zlatko Lagumdžija je reagovao na posljednja dešavanja koja se tiču nedavnog govora visokog predstavnika Christiana Schmidta o "nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH" kao i o reakciji na tu izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti, bez izmjena.
-Nakon “medenog mjeseca” Visokog Predstavnika i dvije trećine šefa države, koji nije trajao ni mjesec dana, jučer su se pojavile prve upozoravajuće verbalne pukotine. Naime u njemačkom gradu odakle dolazi novi Visoki Predstavnik, održan je simpozijum pod nazivom Euroatlantske perspektive BiH. Tamo su se ponovo “sreli” Visoki Predstavnik i predsjedavajući Predsjedništva BiH. Šta to važno rekoše Visoki Predstavnik i predsjedavajući Predsjedništva?Christian Schmidt: “Komšić je hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, odnosno biran je iz reda Hrvata, ali su ga više birali Bošnjaci, a ne toliko Hrvati… Istinski predstavnik Hrvata Čović je izgubio protiv Komšića… Sada je pitanje kako organizovati Izborni zakon a da se zemlja ne podijeli na 3 entiteta. Ako do toga dođe, a to je ono što me zabrinjava, teritorijalni integritet BiH mogao bi biti doveden u pitanje.
-Ja međutim moram očuvati teritorijalni integritet BiH sa sredstvima koja su mi na raspolaganju. Taj zadatak mi je dala međunarodna zajednica. Hrvatima zato moramo dati mogućnost da se osjećaju dovoljno zastupljeni i da ne idu u bojkot izbora. Tako da će puno zavisiti od Izbornog zakona”. Željko Komšić: “Princip po kojem bi se formirale glasačke kutije za Bošnjake, kutije za Hrvate, kutije za Srbe, pa onda posebno kutije za ostale građane, je anticivilizacijski i ono sto je anticivilizacijsko ne može biti dio rješenja, jer ni u Njemačkoj niti u bilo kojoj civilizovanoj državi ne postoje posebne glasačke kutije za katolike, protestante ili muslimane”.Šta im treba reći?Ovde se ne radi o tome ko će ući u Predsjedništvo, već o tome kako ne otvarati nove krize, praviti nove nepravde ispravljajući manje i ostavljati veće. Promjenama Izbornog zakona se ne trebaju ispunjavati parcijalne političke želje malih populista i velikih prevaranata već prije svega treba ispuniti nekoliko kapitalnih ciljeva.
-Prvo, Ustav Bosne I Hercegovine kao i Izborni Zakon se treba mijenjati da bi se primijenila presuda Suda u Strazburu koji je utvrdio diskriminaciju građana u ovim dokumentima. Za ovo treba mijenjati Ustav a to je moguće samo u Parlamentu. Visoki predstavnik može vladajuće stranke, samo teorijski, moderirati da dođu do rješenja u Parlamentarnoj proceduri ali to njima svakako ne pada na pamet. S druge strane, Visoki Predstavnik, ni teorijski, nema kapacitet da nametne promjene Ustava. Na žalost, za primjenu Suda u Strazburu će se morati sačekati neki novi saziv Parlamenta i lideri vladajuće koalicije.
-Drugo, treba eliminirati nedemokratsku praksu kroz sistemski omogućene blokade u formiranju vlasti, prije svega u Federaciji. Za ovo nema političke volje bez novih izbora. Ovo se, djelomično, može riješiti bez izmjena Ustava i kroz izmjene samo nekih zakona. To u krajnjoj liniji može biti urađeno nametanjem odluke Visokog Predstavnika. Posebna je tema da li to on hoće da uradi i pod kojim uslovima.
-Treće, obezbjediti transparentne izbore, spriječiti izborne krađe i imati tačne i blagovremene rezultate kako bi se vratila vjera u čitav proces i legitimitet vlasti. Za ovo nema političke volje u vladajućoj koaliciji jer su oni glavni generatori izbornih krađa i prevara. Pošto za ovo ne trebaju Ustavne već samo zakonske promjene i finansijska sredstva, onda je ovo neophodno obezbjediti kroz međunarodnu zajednicu i odluke Visokog Predstavnika. Četvrto, Visoki Predstavnik ne bi smio nametati Izborni zakon kojim će ispravljati bilo čije frustracije a istovremeno stvarati nove i još veće. Ipak izgleda da ga ne treba upozoravati da nema pravo na podjelu Federacije na dvije primarno etničke izborne jedinice jer je i sam dobro primijetio da to vodi do podjele na 3 entiteta (što svakako niti ima mandat niti će mu se dozvoliti).
-Korektnosti radi ovdje treba reći da je “borba” predsjedavajućeg Predsjedništva, kako Visoki Predstavnik ne smije razmišljati o “etničkim izbornim kutijama”, potpuno nepotrebna populistička glupost. Tim prije što ona dolazi nakon što je Visoki Predstavnik okarakterisan kao inteligentan političar pa kao takav valjda ne bi mogao istovremeno biti i idiot koji je u stanju predložiti uvođenje “etničkih kutija”. Osim toga ta kontraproduktivna borba sa vjetrenjačama skreće pažnju sa zamke u koju je već, na žalost, izgleda upao i Visoki Predstavnik sa pričom o “nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH”.
-Naime istina je da je dugogodišnje Čovićevo lobiranje na temu “Hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu” (što Ustav ne poznaje) dovela do toga da danas HDZ, u pravilu, ima znatno veći broj funkcionera u institucijama BiH nego što to Ustav propisuje (Član 9, Tačka 3). Ovo je činjenica koja se može i mora ispraviti i za to ne treba mijenjati ni Ustav niti bilo koji zakon. Za ovu spoznaju Visoki Predstavnik ne treba ići u Hrvatsku jer mu je egzaktne podatke o tome ostavio njegov prethodnik. Moram priznati da mi nije baš najjasnije zašto je polovina vladajuće koalicije, SDA i DF, danima pozivala Visokog Predstavnika da koristi Bonske ovlasti da bi se sada našli u čudu neviđenom kada su namirisali da bi ih on mogao poslušati uz nametanje odluka koje mogu biti pogubne.
-Na kraju treba svakome, i Visokom Predstavniku kao i onima koji nas jadno “brane” ili jalovo napadaju, jasno dati do znanja: Ovdje ima dovoljno građana ove zemlje, i muslimana i onih koji to nisu, kao i prijatelja Bosne i Hercegovine kao države i društva zajedničkih vrijednosti. Oni neće dozvoliti da se ovdje, na mala vrata , Izbornim zakonima, stvara teritorija nastanjena izdanim i s pravom ogorčenim evropljanima koje neki mogu kolokvijalno i pogrešno nazivati “muslimansko ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira”. Ukoliko treba pravna argumentacija onda se može pogledati šta kažu relevantni dijelovi Ustava BiH?Član V.“Predsjedništvo BiH se sastoji od 3 člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije RS.1. Izbor i trajanje mandataa. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna Skupština… b. ….Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvu prije isteka četvorogodisnjeg roka.”Član IX, Opšte odredbe, Tačka 3.“Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.”
