Dan nezavisnosti Bosna i Hercegovina i 29 godina nakon referenduma dočekala je podijeljeno. Je li zakon o praznicima rješenje da bi Dan nezavisnosti bio priznat u cijeloj državi? Može li BiH funkcionisati dok vladaju duhovi nacionalizma? Gosti emisije "Plenum" na Federalnoj televiziji bili su Suad Kurtćehajić i Nenad Stevandić.
"Pitanje na referendumu je bilo: 'Da li ste za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana?' Vrlo je važno da prvo ide građana, pa onda muslimana, Srba i Hrvata i drugih naroda koji u njoj žive.
Znači, Bosna je išla linijom kakva je definirana Ustavom '74. godine i ustavnim amandmanima od '90. godine Definirana je prvo kao država građana, a onda naroda", pojasnio je profesor Suad Kurtćehajić u "Plenumu", koji je bio posvećen Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Profesor Kurtćehajić dodaje da je na referendum izašlo 64,31 posto, od čega je 99,44 posto glasalo "za".
"Ovo je važan podatak, jer postoji priča da su Srbi potpuno preglasani. To je nemoguće, jer je u zemlji bilo 44% muslimana, 17% Hrvata - to je 61%. Ako se uzme pretpostavka da je izaznost iznosila 80%, to znači da je 48% glasalo od njih 61%. Ako uzmemo da je 7% ostalih glasalo isto u procentu 80%, onda je to još 5%. Postavlja se pitanje, tih 18%, to su glasali 32% Srba, a to znači više od trećine. Možemo prihvatiti činjenicu da su Srbi preglasani u smislu da nismo imali većinu i većinsku volju srpskog naroda, ali nije mogao referendum proći a da nije više od jedne trećine Srba glasalo na tom referendumu. Bošnjački narod je slijedio liniju međunarodne zajednice. Ono što su oni postavljali, bošnjački narod se uklapao u to."
Kurtćehajić navodi da je Badinterova komisija postavila određene okvire i rekla da Bosna treba da napravi referendum da bi se ostvarila pretpostavka nezavisnosti.
"Prije toga su rekli da je Jugoslavija u disoluciji. Mišljenjem broj 2 su rekli da Srbima treba dati pravo nacionalnih manjina po najvećim evropskim i svjetskim standardima. Tad je intervenisao predsjednik Izetbegović da se to nipošto ne prihvati za Bosnu, da Srbi moraju biti ravnopravan narod, tako da se odustalo od standarda po kojima je Evropa radila. Na bazi onog što je međunarodna zajednica tražila, organiziran je taj referendum i ovo se desilo. I on je potpuno legalan i legitiman. Sa druge strane, Republika Srpska nastaje 9. januara kao Republika srpskog naroda u BiH. Znači, nije bila Republika Srpska. Pa je u augustu bila Srpska republika i onda su u septembru rekli da su pogriješili pa su morali da ponovo glasaju i rekli Republika Srpska. Nelegitimno je bilo stvaranje Republike Srpske", nastavlja Kurtćehajić.
Uslijedila je žustra raspava o historiji te o stradanjima Srba u Sarajevu, usred koje je Stevandić ljutito napustio emisiju.
Kurtćehajić je naveo da su Bošnjaci opstali, jer im je jako korijenje na evropskom tlu.
"Bosna je preživjela Osmansko carstvo, Austro-Ugarsko carstvo, SHS, KSHS, Jugoslaviju i opstat će. Nameće nam se priča da je Republika Srpska nešto što je trajno. Ona je zaista instalirana u Daytonu, ali Bošnjaci moraju shvatiti da tada nije bilo presude za genocid, to nije mala stvar. Ne možete očekivati da izvršite genocid i ponašati se kao da presuda ne postoji. Mora se dobiti mišljenje Savjetodavnog suda da li je postojanje RS protivno međunarodnom pravu", zaključio je Kurtćehajić, prenosi Slobodna Bosna.
