Tokom rasprave o BiH, odnosno o razoluciji te odluci o slanju njemačkih vojnika u našu zemlju, razvile su se u burne raspreve u Bundestagu.
Protiv su bile radikalno desna AfD te radikalno lijeva Die Linke.
Rudiger Lucassen, iz AfD-a, kazao je odmah da stranka iz koje on dolazi neće podržati prijedloge.
"Da bi slali vojsku u neku državu moraju se ispuniti tri uvjeta. U državi u koju šaljmo vojsku mora biti prisutan i mandat UN-a, drugo mora biti u interesu Njemačke i treće mora biti jasna strategija", rekao je on.
On je istakao da je stabilnost Balkana u interesu Njemačke, jer nestabilan Balkan utječe na tu državu.
"Od izbjeglica do radikalnih ideja. Ali sa slanjem vojske u Bosnu, ništa nećemo promijeniti. Ta misija ništa ne mijenja. To nije strategija", rekao je Lucassen.
Istakao je da se takva odluka protivi i interesima vojske te poreznih obveznika koji to sve plaćaju.
"Ne može se BiH izolirano gledati, kao ni cijeli Balkan. Konflikti i ratovi koji nam prijete su povezani. Ovo je loša politika i nećemo je podržati jer nama nikakve strategije", zaključio je on.
Nakon njega za riječ se javila i Žaklin Nastić (Die Linke).
"Nakon 25 godina promašenog slanja njemačkih vojnika u Mali, Afganistan sad bi njemački vojnici trebali održati mir u BiH? Postoje dobri razlozi zašto smo se povukli iz toga prije deset godina", rekla je ona.
Istala je da se za NATO moraju složiti svo u BiH te postavila pitanje da li se krši međunarodno pravo miješanjem u unutrašnje stvari BiH.
Ona je pitala Adisa Ahmetovića kako to da se on miješa u pitanja RS i insistira na tome da se zabrani djeliovanje Miloradu Dodiku tvrdeći da je i to kršenje međunarodnog prava.
"Neki su ovdje rekli, ne radi se o tim ljudima, nego o Rusiji i Kini. Ako vam je stalo do tih ljudi onda bi podržavali provedbu Dejtona, zanemarujete utjcaj Saudijske Arabije i Turske, i rastući islamski nacionalizam", rekla je ona.
Odgovorio joj je Ahmetović.
"Moram reći: Danas je 8. juli, tri dana prije 11. jula, dana kada se desio genocid u Srebrenici. I čekam mjesecima, od kad sam u Bundestagu, da od vas čujem da se solidarizirate sa žrtvama, da se usprotivite tome negiranju genocida i nacionalističkoj politici Miloševića. Dodik negira genocid i kako bi vi s njim postupili? Visoki prestavnik ima jasno pravo da djeluje i ima ovlasti EU i međunarodne zajednice da to uradi ako neko krši međunarodne zakona. Međunarodni sud je rekao da je bio genocid, a Dodik je bio u Sankt Peterburgu i tamo je pričao o prijateljskim vezama s Putinom. Kada ćete se od toga distancirati?", rekao je Ahmetović.
Nastić je potom kazala da ona priznaje genocid u Srebrenici, kao i da ne želi braniti Dodika, ali da ostaje pri stavu da se radi o kršenju međunarodnog prava.
"Ali Srebrenica nije tema. Morate biti iskreni, da visoki predstavnik nije predviđen u Detojnu, nego dvije godine kasnije. I to nema demokratsku legitimaciju i vi tražite da se jedan predsjednik kojeg niko ne podržava od nas skloni? Zar ne mislite da je to miješanje u unutrašnje stvari te države", navela je ona.
