Diskriminacija žena u bh. društvu je očigledna i u konačnici dovodi do negativnih pojava poput epidemije femicida, istaknuto je na okruglom stolu održanom u prostorijama Omladinskog kulturnog centra (OKC) „Abrašević“ u Mostaru.
Na okruglom stolu govorilo se o ravnopravnosti spolova, domaćim i međunarodnim pravnim okvirima, a sudionici su se dotaknuli i Gender akcijskog plana za Grad Mostar.
"Žene u BiH su manje zastupljene u svim segmentima društva, a prije svega u onom najvažnijem, a to je tržište rada, onda u političkom i društvenom životu. Razloga za takve uzroke je zaista puno, ali ponajviše što je žena diskriminirana u vlastitoj kući. Pitanje rasprodanosti spolova, nije pitanje ljudskih prava, nego ekonomskog prosperiteta društva. Sama činjenica da imamo najmanje žena kao aktivnih sudionika na tržištu rada na razini Europe je poražavajuća. Posebno, ako uzmemo u obzir to da su kod nas žene te koje više završavaju fakultete, ali su manje zastupljene na tržištu rada. Ta ravnopravnost podrazumijeva određenu odgovornost", izjavila je predstavnica Gender centra Federacije BiH Lejla Hodović.
Diskriminacija žena dovodi i do disfunkcionalnosti samih obitelji, a u konačnici i do „epidemije femicida“ u našoj zemlji.
"U zadnje dvije godine imamo 14 ubijenih žena, a samo u ovoj godini deset. To je alarmantna činjenica našeg društva, stanja i svijesti u kojima se nalazimo, tu djeca ostaju bez roditelja. Da bi smo promijenili svijest našeg društva, smanjili nasilje u porodici, doveli femicid do samog minimuma potrebna je sinergija raznih institucija horizontalno i vertikalno, čitav hodogram zakona na kojima moramo raditi od državne do lokalne samouprave. Moramo se udružiti, moramo zajedno raditi i prije svega se moramo osvijestiti unutar vlastitih domova, da zaslužujemo život bez nasilja i život u jednoj funkcionalnoj i prosperitetnoj porodici", poručila je Hodović.
Mostarska gradska vijećnica i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Grada Mostara Adela Gosto rekla je kako je jedan od ciljeva okruglog stola upoznati građane s Gender akcijskim planom za koji velika većina građana uopće nema predodžbu o čemu se radi.
"Gender akcijski plan je strateški dokument koji pruža jednaka prava i prilike muškarcima i ženama na svim poljima na kojima je to moguće, od obrazovanja, sporta, kulture do zaposlenosti i ostaloga. Ono što često ljudi brkaju s Gender akcijskim planom je pravo i borba samo za žene, no to je zapravo pronalaženje disbalansa te pokušaj da se napravi balans. Ne mogu reći da će to biti savršeno izbalansirano, to je malo previše za očekivati, ali treba se truditi u onim poljima da se poveća zastupljenost muškaraca u onim poljima gdje je manja, kao što jednako vrijedi i za žene", izjavila je Gosto.
Gender akcijski plan Grada Mostara odnosi se na razdoblje od 2023. do 2027. godine, a jedan od njegovih glavnih i prvih strateških ciljeva je edukacija gradske uprave, gradskih vijećnika i onih koji će provoditi taj plan.
"Mi moramo krenuti od sebe, tu balans praviti, kako bi mogli educirati i pokazati drugima kako se to radi. Tu smo da se borimo protiv stereotipa i predrasuda, ima ih i u Vijeću što se može vidjeti na sjednicama. Jedan od ciljeva Gender akcijskog plana je i zaštita žena unutar porodica, unutar javnog prostora. Ja mogu reći da se to zadnjih 40-50 godina zaista promijenilo, ako uzmemo da su žene ovdje pravo glasa dobile tek 1945. godine", kazala je Gosto.
