Grenland i njegov impresivan ledeni pokrivač igraju ključnu ulogu u klimatskim promjenama. Otopi li se sav taj led, nivo mora podigao bi se za otprilike sedam metara, što je visina prosječne kuće. No, šta se događa ako ne uspijemo ograničiti zagrijavanje na 1,5°C, što je sve izglednije, i kako možemo ispraviti potencijalne katastrofalne posljedice?
Tim istraživača, čiji je rad objavljen u časopisu Nature, istraživao je najgori mogući scenarij urušavanja grenlandskog leda i rasta nivoa mora. Njihova studija sugerira da se taj scenarij može izbjeći, pa čak i djelomično preokrenuti, ako uspijemo smanjiti globalne temperature predviđene za period nakon 2100. godine. Što prije se to postigne, veća je šansa da će se topljenje leda i porast razine mora svesti na minimum, prenosi Science Alert.
Sada već znamo da grenlandski led godišnje gubi više od 300 milijardi kubnih metara leda, što povećava globalni nivo mora za manje od milimetra godišnje. Jedna od najvećih zabrinutosti je mogućnost prekoračenja "tačke preokreta". Kako se zrak zagrijava, više leda topi se, smanjujući nadmorsku visinu površine leda i izlažući je višim temperaturama zraka, što potencijalno dovodi do još većeg otapanja.
Iako je stvarnost znatno složenija, postoji konsenzus da se globalno zagrijavanje mora ograničiti na 1,5°C iznad predindustrijskih razina kako bismo izbjegli katastrofalne posljedice kao što je kolaps ledenog pokrivača.
Predviđanje kako će grenlandski led reagirati na buduće zagrijavanje je izazovno, stoga istraživači koriste računarske modele kretanja leda. Njihova najnovija studija koristi dva neovisna vrhunska računarska programa koji simuliraju reakciju grenlandskog leda na različite razine globalnog zagrijavanja tokom hiljada godina.
Rezultati su zapanjujući. Ako se temperatura stabilizira ispod 2°C, modeli predviđaju značajan kolaps ledenog pokrivača nakon hiljada godina. Međutim, ako se zagrijavanje ozbiljno ublaži nakon 2100. godine, inercija u odgovoru leda može omogućiti djelomično preokretanje situacije. To znači da su brze i odlučne mjere za smanjenje globalnih temperatura ključne za očuvanje grenlandskog leda i sprečavanje katastrofalnih porasta nivoa mora.
Iako ovo istraživanje pruža nadu, važno je napomenuti da su projekcije podložne značajnim neizvjesnostima, stoga je kontinuirano smanjenje globalnih temperatura od suštinskog značaja. Ova studija ne nudi konačna predviđanja, već otvara vrata za razmatranje različitih mogućih puteva u očuvanju grenlandskog leda i globalne klimatske stabilnosti.
