Umnjaci su treći set kutnjaka koji se nalaze na samoj stražnjoj strani usta. Izgledaju isto kao prvi i drugi kutnjak, ali ponekad mogu biti malo manji.
Obično se nazivaju umnjaci jer su zadnji od 32 stalna zuba koji niču, a niču između 17. i 25. godine života, kada ste stariji i mudriji.
Možda znate da ne rastu svima sva četiri umnjaka. Možda također znate da ih mnogi ljudi povuku. Stoga je pošteno zapitati se – zašto ih ljudi uopće imaju?
Proučavamo zube i možemo vam reći da odgovor ima mnogo veze s dalekom prošlošću – a ponešto i sa sadašnjošću, piše Science Alert.
Baš kao što imate mnogo zajedničkih značajki s ljudima s kojima ste u srodstvu, ljudi dijele značajke sa svojom proširenom obitelji – primatima. Svi majmuni, gorile i čimpanze imaju umnjake.
Prije nekoliko miliona godina, rani ljudski preci imali su veće čeljusti i zube nego ljudi danas. Na primjer, vrsta zvana Australopithecus afarensis, nazvana Lucyna vrsta po poznatom fosilnom primjerku Lucy, živjela je prije otprilike 3 do 4 miliona godina.
Čeljust i zubi jedinke Australopithecus afarensis bili su prilično veći i deblji od vaših. Imali su tri velika kutnjaka s debelom caklinom. Fosilne lubanje nekih od ovih vrlo ranih ljudi također pokazuju dokaze snažnih mišića za žvakanje.
Naučnici misle da su bile potrebne snažnije čeljusti i zubi jer je hranu koju su jeli rani ljudski preci, poput sirovog mesa i biljaka, bilo mnogo teže žvakati nego današnju hranu.
Istraživači promatraju stvari poput tragova i mikroskopskih uzoraka istrošenosti na fosiliziranim zubima kako bi otkrili što su izumrli preci možda jeli.
Današnja hrana mnogo je mekša nego što je bila u prošlosti zbog mnogih čimbenika, uključujući poljoprivredu, kuhanje i skladištenje hrane. Mekša hrana koja se lakše žvače znači da zubi imaju manje izazovan posao.
Kao rezultat toga, moderne ljudske čeljusti postale su manje, a lica ravnija od naših izumrlih predaka, jer naši obroci ne zahtijevaju iste velike, oštre zube kao njihovi.
S obzirom na te promjene, koje su se događale vrlo sporo tokom miliona godina, treći kutnjaci – umnjaci – možda sada nisu toliko važni kao što su nekad bili.
Otprilike 25% ljudi danas nema barem jedan umnjak u potpunosti, što znači da se uopće nije formirao. Dok ljudima povremeno ne izrastu drugi zubi, to je mnogo češće za umnjake.
Naučnici nisu sigurni zašto je to tako, ali možda ima veze s genima koje nasljeđujete od roditelja. Neki naučnici tvrde da je nedostatak umnjaka prednost za moderne ljude s manjom čeljusti. Svakako je lakše ugraditi manje zuba u manju čeljust.
Ponekad, zbog nedostatka prostora, umnjaci mogu zapeti u čeljusnoj kosti i nikada u potpunosti ne izaći – ili samo djelomično izađu.
Takozvani impaktirani umnjak češće se javlja u donjoj nego u gornjoj čeljusti. U slučajevima kada su umnjaci samo djelomično podignuti, ljudi ponekad mogu osjetiti bol, karijes ili upalu desni, zbog čega ih daju izvaditi stomatologu.
Ali umnjake obično nije potrebno vaditi ako su potpuno iznikli u ustima, ispravno postavljeni i zdravi.
Zubari mogu pregledati vaša usta kako bi vidjeli postoje li vam umnjaci ili pogledati rendgenske snimke vaše čeljusti ako ti posljednji kutnjaci još nisu iznikli i sumnjate da bi mogli biti impaktirani.
Stomatolozi vam također mogu savjetovati preporučuje li se bilo koji tretman – ili uklanjanje – za vaše umnjake. U međuvremenu, četkanje najmanje dva puta dnevno i svakodnevno korištenje konca pomoći će vam da svi vaši zubi budu zdravi.
