I Rusija i Iran su pod velikim međunarodnim sankcijama, i jednima i drugima vladaju ljudi sa gotovo neograničenim ovlastima - i oba lidera vide Zapad kao zlu, korumpiranu silu.
A, Putin će vidjeti mnogo toga što mu je poznato kada danas stigne u Teheran na razgovore usmjerene na jačanje veza između njih dvojice usred rata u Ukrajini, piše britanski Times.
Na svom drugom putovanju van zemlje otkako je u februaru poslao tenkove na susjednu Ukrajinu, Putin će se sastati s predsjednikom Raisijem i ajatolahom Hamneijem, vrhovnim vođom Islamske Republike. Dvije nacije imaju bliske odnose dugi niz godina, ali Moskva nije bila voljna da sklopi direktan savez s Teheranom jer se brinula da će oštetiti svoje unosne ekonomske veze sa Zapadom.
Međutim, sankcije koje su Sjedinjene Države i evropske zemlje uvele Rusiji zbog rata u Ukrajini znače da su takve zabrinutosti sada uglavnom irelevantne.
"Ovo je važna posjeta za Putina lično", rekao je Andrej Kortunov, šef ruskog vijeća za međunarodne poslove, koje savjetuje ministarstvo vanjskih poslova. “Kremlj ne želi dozvoliti da bude međunarodno izolovan.”
SAD su prošle sedmice upozorile da se Iran sprema da Rusiji obezbijedi stotine dronova kako bi ojačao svoje oružane snage u Ukrajini. Bijela kuća je saopćila da je ruska delegacija posjetila aerodrom u centralnom Iranu 8. juna i 5. jula kako bi ispitala dronove o kojima je riječ. Kremlj insistira da se o vojnim nabavkama neće razgovarati tokom razgovora, a Iran nije eksplicitno demantovao američki izvještaj.
List Javan, koji je povezan s moćnim Korpusom garde Islamske revolucije, hvalio je sposobnosti dronova, rekavši da bi ih Rusija mogla koristiti za usmjeravanje artiljerijske vatre i uništavanje ukrajinske vojne opreme. Predloženo je da bi Teheran mogao odobriti njihovu isporuku u zamjenu za nespecificiranu vojnu pomoć. U Moskvi je vojni stručnjak rekao da će ruske oružane snage pozdraviti dronove kako bi popunili svoje resurse usred žestokog sukoba u Ukrajini.
"Čak i uzimajući u obzir da imamo sopstvenu proizvodnju, potrebno nam je više dronova“, rekao je Ilja Kramnik za Vzgljad, prokremljovski list. “Što više imamo, to bolje.”
Putinova posjeta Iranu pružit će mu pogled na zemlju za koju mnogi strahuju da bi mogla biti plan za život u Rusiji pod oštrim zapadnim sankcijama. Gotovo 900 zapadnih kompanija zatvorilo je svoje poslovanje u Rusiji od početka rata, a međunarodne zabrane letova ostavile su zemlju izolovanom.
Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, opisao je ekonomske sankcije kao neizbježnu cijenu onoga što je prikazao kao odbijanje da se pokori Zapadu.
"Ovo je cijena koju naša zemlja i Iran plaćaju za svoju nezavisnost i suverenitet", rekao je on iranskim medijima. "U Rusiji imamo izreku: 'što nas ne ubije, čini nas jačima'", dodao je, parafrazirajući Fridriha Ničea, njemačkog filozofa.
Posjeta se kod kuće reklamira kao stvaranje nove antizapadne koalicije. Jevgenij Popov, voditelj državne televizije, rekao je da će dve nacije formirati „osovinu dobra“; podrugljiva referenca na opis Irana, Iraka i Sjeverne Koreje od strane predsjednika Georgea W. Busha iz 2002. godine kao "osovine zla".
I na Bliskom istoku proiranski glasovi dugo su promovirali ideju da će "savez stabilnosti" - zemlje koje se fokusiraju na unutrašnju stabilnost po cijenu ljudskih prava ili ličnih sloboda - postati dominantan kako Zapad neminovno propada. Taj savez će uzeti Rusiju i Iran, i iranske saveznike poput Hezbolaha u Libanu. Njom bi dominirala Kina, nešto što mnogi od ovih ideologa kažu da bi radije nego dominaciju Amerike.
Iran se nedavno prijavio za pridruživanje Brics trgovinskoj grupi Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike. Taj potez predstavljen je u Moskvi kao dokaz da su pokušaji Zapada da izoluju Rusiju propali, budući da postojeće članice čine više od 40 posto svjetske populacije i oko 25 posto globalne ekonomije. „Ako sve izolovane zemlje sarađuju, one više nisu izolovane“, rekao je Kortunov.
Ali ova nova grupacija nije bez svojih tenzija. Religiozni tvrdolinijaši u Iranu se protive previše približavanju Rusiji, sekularnoj državi u kojoj je pravoslavna crkva sve moćnija. S druge strane, glavnu geopolitičku ambiciju Irana, uništenje Izraela, ne dijele, barem otvoreno, Rusija i Kina. Što je još važnije, vjeruje se da Iran nanosi ekonomsku štetu nakon što su Kina i Indija odbacile njihovu naftu u korist sniženog ruskog izvoza. Neimenovani iranski trgovac rekao je za New York Times da je iranski izvoz u Aziju pao na procijenjenih 700.000 barela dnevno, polovinu obima izvoza na kojima je zemlja bazirala svoj godišnji budžet.
Međutim, Iran bi mogao biti postavljen da popuni prazninu koju je na zapadnom tržištu ostavio embargo na rusku naftu ako se ublaže sankcije koje je protiv njega uveo predsjednik Trump 2018. Pregovori o oživljavanju nuklearnog pakta iz 2015. koji je Teheranu omogućio izvoz nafte počeli su u Beču prošle godine nakon što je predsjednik Biden ušao u Bijelu kuću, ali su postigli mali napredak.
Putinov odlučujući raskid sa Zapadom naglasio je druge sličnosti između Rusije i Irana, čiji lideri obojica prikazuju svoje zemlje kao upletene u herojsku borbu da se odupru američkoj hegemoniji.
"Za iranske lidere, pobjeda nije samo poraz druge strane, već i istrajavanje na svom ideološkom putu", napisao je Michael Young, stručnjak za Bliski istok u Carnegie think tank-u. „Prilično isto važi i za Rusiju protiv jačeg zapadnog sveta.
Razgovori u Teheranu dio su redovnih sastanaka između Rusije, Irana i Turske na kojima se razgovaralo o ratu u Siriji. Putin bi trebalo da održi odvojene razgovore s predsjednikom Erdoganom, što će biti njihov prvi susret od početka rata u Ukrajini. Smatra se da Turska — članica NATO-a — od njih dvoje traži odobrenje za novu vojnu ofanzivu u sjevernoj Siriji protiv kurdskih boraca koje smatra teroristima. Ti borci uključuju YPG, milicijsku grupu koju podržava Washington i koja je igrala ključnu ulogu u međunarodnoj koaliciji za poraz Islamske države u Siriji.
Rusija i Iran podržavaju režim predsjednika Assada, dok Turska podržava pobunjeničke snage koje i dalje pokušavaju da ga svrgnu. Iran je upozorio da bi svaka turska vojna kampanja u Siriji mogla destabilizirati regiju. Vladimir Sotnikov, ruski analitičar, rekao je za AFP: „Tajming ovog samita nije slučajnost. Turska želi provesti 'specijalnu operaciju' u Siriji baš kao što Rusija provodi 'specijalnu operaciju' u Ukrajini.
