Već mjesecima se u BiH najavljuje mogućnost poskupljenja struje, od čega najviše strepi većina građana koja se ionako teško bori sa visokim cijenama osnovnih namirnica za život i kojima ne pomaže nikakvo 'zaključavanje cijena' pojedinih proizvoda kada su one za mnoge već odavno na nedostižnoj visini njihove kupovne moći.
Uz dosadašnje razne namete u vidu nebrojenih akciza 'na ovo i na ono' i ovaj put vlasti valjda nesposobnost i greške u rukovođenju elektroprivredama njihovih kadrova namjeravaju namiriti 'preko leđa građana'.
Građani nisu odgovorni za gubitke elektroprivreda
Tako uz najavljeno poskupljenje struje korisnicima usluga Elektroprivrede BiH provlači i priča o tome kako je to preduzeće u gubicima , što nije nikakav argument za to da se domaćinstvima poveća cijena struje.
Jer, nisu građani stvarali gubitke i potpisivali štetne ugovore , nego su to radili direktori elektroprivreda koje je na te pozicije postavila vlast.
U nemuštim pojašnjenjima u vezi s potrebom poskupljenja, nadležni pričaju o svemu, izuzev o onome šta bi to oni mogli učiniti na rješavanju dugova i problema, a da ne „udare“ po džepovima građana.
U svojevrsnom kolopletu dešavanja i informacija u elektroenergetskom sektoru u BiH, u kojem se prepliću one iz tri elektroprivrede, dva entitetska i jednog državnog regulatora za električnu energiju, kao i jednog nezavisnog operatera, a koje „izdašno hrani“ naša struja, često oprečnima i za „običnog“ građanina nejasnoj i terminologiji i tokovima električne energije, ono što je potpuno jasno je to da se u „strujnom kolu“ u BiH vrte ogromne pare.
O tome svjedoče i podaci iz izvještaja Državne regulatorne komisije za električnu energiju koji će se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.
Uz sve probleme koje nam vlast servira da bi opravdala potencijalno poskupljenje , s druge strane u izvještaju DERK-a piše da je „elektroenergetski sistem BiH u toku 2023. godine radio stabilno, uz povoljne hidrološke uvjete.“
Za povećanje prijenosne mrežarine nema osnova
U Elektroprijenosu BiH, konstatirao je DERK došlo je do povećanja prihoda koje ta kompanija ostvaruje kroz aukcije za dodjelu prekograničnih prijenosnih kapaciteta.
U 2023. godini prihodi od mjesečnih aukcija bili su oko 15, 9 miliona KM, a od dnevnih i unutardnevnih oko 1, 5 miliona KM, dok je rezultat godišnje aukcije za 2024. godinu, koja je održana u decembru 2023. godine oko 14, 6 miliona KM.
Usporedbe radi, DERK je naveo da je u prethodnim godinama sav prihod od aukcija u Elektroprijenosu iznosio šest do sedam miliona KM godišnje, tako da je evidentno o kakvom se povećanju radi.
Upravo zbog toga je i cijena prijenosne mrežarine, a čije eventulano povećanje itekako utiče na cijenu struje i za domaćinstva, ostala na nivou iz 2017. godine, jer je DERK zaključio da mogu pokriti troškove.
"Tokom 2023. godine Elektroprijenos Bosne i Hercegovine nije podnio zahtjev za izmjenu tarifa za prijenos električne energije. U okviru kontinuiranog regulatornog nadzora i praćenja rada Elektroprijenosa BiH, Državna regulatorna komisija za električnu energiju je konstatirala da prihodi koje ostvaruje regulirana kompanija mogu pokriti aktuelne troškove."
Također, ukupna električna energija na prijenosnoj mreži u 2023. godini iznosila je 18.695,2 GWh, što je 2,53 posto više nego u 2022. godini.
Elektroprijenos ne rješava ozbiljan problem
No, dok Elektroprijenos, firma čiji uposleni imaju zarade među najvećima u javnim kompanijama obrće milione KM, DERK je ustanovio da nisu dovoljno angažovani na rješavanju jednog od najozbiljnijih problema, a to ej da su naponske prilike u elektroenergetskom sistemu BiH često iznad propisanih vrijednosti, što značajno utječe na sigurnost snabdijevanja strujom i na što DERK upozorava godinama.
"Ovo je jedan od najozbilјnijih problema s kojim se susreće prijenosna mreža u Bosni i Hercegovini. U tom smislu neophodan je aktivniji angažman Elektroprijenosa BiH u nabavci i ugradnji kompenzacijskih postrojenja, odnosno prigušnica. DERK od Elektroprijenosa BiH traži pravovremene i potpune informacije o svim aktivnostima u okviru ove izuzetno značajne aktivnosti", stoji u izvještaju DERK-a.
S druge strane DERK je konstatirao da su u prošloj godini distributivni gubici električne energije iznosili 909,7 GWh ili 8,62 posto u odnosu na ukupnu distributivnu potrošnju, što je , kako tvrde, najniži nivo u historiji elektroenergetskog sektora BiH.
Porast proizvodnje i izvoza struje
I u ovom segmentu su znači okolnosti bile naklonjene u toj oblasti, a ipak se priča o poskupljenjima.
Da je trgovina strujom unosan biznis pokazuje i stalni rast broja kompanija u BiH za međunarodnu trgovinu električnom energijom kojih je trenutno 21. Među njima su i tri javna preduzeća i to Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda RS-a.
U 2023. godini izvezeno je 5.148 GWh električne energije, što je 30,4 posto više nego u prethodnoj godini. Povećan je i uvoz električne energije, 6,1 posto i iznosio je 917 GWh.
U Bosni i Hercegovini proizvedeno je 15.822 GWh električne energije u 2023. godini, što je 786 GWh, odnosno 5,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
"Hidrološki uvjeti su bili povoljni, znatno bolji nego u prethodnoj godini, te je proizvodnja u hidroelektranama povećana za 1.825 GWh, odnosno 40,9 posto, i iznosila je 6.284 GWh. S druge strane, zbog manje proizvodnje uglja u rudnicima koji posluju u okviru Koncerna Elektroprivreda BiH, proizvodnja u termoelektranama je smanjena za 1.224 GWh, odnosno 12,7 posto i iznosila je 8.405 GWh.
I dok su vjetroelektrane priključene na prijenosni sistem proizvele struje u prošloj godini 356 GWh, što je za 34 GWh manje nego u 2022. godini, hidroelektrane su zabilježile rast proizvodnje.
Jedan od najvećih kupaca struje smanjio potrošnju
"Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u elektranama priključenim na distributivni sistem iznosila je 742,87 GWh, što je 38,4 posto više nego u 2022. godini. Povoljne hidrološke prilike odrazile su se na proizvodnju i u ovoj kategoriji, u kojoj dominantan udio imaju male hidroelektrane sa 485,82 GWh (406,75 GWh u 2022. godini)", navodi se u izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju.
Što se tiče potrošnja električne energije u BiH u 2023. godini , ona je iznosila 11.635 GWh i smanjena je za 423 GWh, odnosno 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
"Zbog nepovoljnih prilika na svjetskom tržištu metala, potrošnja jednog od najvećih kupaca električne energije u Bosni i Hercegovini – Metalleghe Silicon d.o.o., Mrkonjić Grad bila je manja od desetine potrošnje iz prethodne godine. Podaci o potrošnji ostalih kupaca, iz grupe najvećih, pokazuju da je samo Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj povećao potrošnju, dok su je smanjili ArcelorMittal Zenica d.o.o., Zenica i Alumina d.o.o., Zvornik. Distributivna potrošnja je iznosila 10.548 GWh, što je samo 2 GWh više nego prethodne godine. Porast je zabilježen kod kupaca priključenih na 35 kV napon, u kategoriji ‘ostala potrošnja’.
Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje, tj. bilansni suficit u 2023. godini iznosio je 4.187 GWh, što Bosnu i Hercegovinu stavlja na prvo mjesto u jugoistočnoj Evropi, ispred Bugarske koja je u dužem periodu bila najveći izvoznik električne energije u regiji", stoji u izvještaju DERK-a uz napomenu da je rad termoelektrana u Bugarskoj postao nerentabilan zbog smanjenja veleprodajnih cijena električne energije i primjene sistema trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih gasova unutar EU-a.
Prema podacima DERK-a, broj kupaca električne energije u BiH na kraju godine iznosio je 1.607.251, od toga su 1.476.602 domaćinstva, a preostalih 130.649 su kupci u svim ostalim kategorijama potrošnje.
Sve su ovo brojevi i podaci, s kojima bi se uz one iz javnih elektroprivreda i drugih regulatora električne energije trebali pravovremeno pozabaviti nadležni u BiH, a ne da se s problemima bave kada ih ustanove nakon što neki direktor ili druga odgovorna osoba u nekom od elektroenergetskih preduzeća ili institucija postane 'bivši' i s te pozicije odšeta bez ikakvih sankcija i odgovornosti.
Nažalost i sada vidimo da te probleme vlast želi rješavati 'preko leđa' građana koji se doduše i ne bune.
