Neke zemlje zapadnog Balkana čekaju već dvadesetak godina da se približe Evropskoj uniji - ali put je trnovit.
U mnogim slučajevima nužne reforme nisu provedene, a dugo je i u samom EU nedostajalo političke volje i jasne strategije za zapadni Balkan, prenosi DW.
Ali sada, u doba kada se EU suočava s dva rata – ruskim agresorskim ratom u Ukrajini i sukobom na Bliskom istoku – jasno je da bi nestabilan zapadni Balkan mogao postati dodatni sigurnosni rizik.
"Ruski agresorski rat protiv Ukrajine čini proširenje EU-a geopolitičkom nužnošću", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u ponedjeljak u Crnoj Gori – prvoj destinaciji njenog dvodnevnog putovanja na zapadni Balkan.
Crna Gora ubrzava tempo
Termin ovog putovanja nije slučajan: naredni izvještaj Evropske komisije o napretku bit će objavljen sredinom marta,.
Ubrzo nakon toga bit će poduzeti i daljnji koraci na sastanku na vrhu EU.
Crna Gora, koja je i članica NATO-a, najdalje je odmakla od šest zemalja kandidatkinja za članstvo u EU na zapadnom Balkanu.
Crna Gora je započela reformu pravosuđa, a pozicija višeg državnog tužiooca, koja je godinama bila upražnjena, konačno je popunjena pod pritiskom Brisela.
li, još je dug put do ispunjenja svih kriterija. Ipak, proevropska vlada Crne Gore gura naprijed s ambicioznim planom.
Ona predstavlja nacionalnu inicijativu čiji je cilj da 2028. godine postane 28. država članica EU.
Baerbock nije željela spominjati određeni datum.
Proširenje „nije cilj samo po sebi, već služi jačanju naše zajedničke Europe", rekla je ona, smanjujući tako očekivanja.
Od 33 otvorena poglavlja Crna Gora je do sada zatvorila samo tri. Ipak, crnogorski ministar vanjskih poslova Filip Ivanović ovo u javnosti predstavlja kao pozitivan signal.
Moguće i realno
Njegova zemlja se želi držati datuma 2028. godine.
"To je moguće i realno“, uvjerava on.
U Crnoj Gori je podrška priključivanju EU posebno visoka: skoro 80 posto stanovništva pozitivno gleda na članstvo u Uniji.
Usporedbe radi - u Srbiji tek svaki treći građanin podržava pristupanje EU. Sadašnje crnogorsko rukovodstvo želi iskoristiti pozitivno raspoloženje za reforme.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, zemlje u koju je Baerbock stigla drugog dana svog putovanja, također je pružilo uvjeravanja da će podržati neophodne reforme.
Njemačka ministrica vanjskih poslova trenutno vidi Bosnu i Hercegovinu "na ključnoj raskrsnici" na putu ka EU-u.
"U historiji uvijek postoje trenuci kada morate iskoristiti priliku", upozorila je Baerbock na konferenciji za novinare u Sarajevu, koju je održala zajedno s bosanskohercegovačkim kolegom Elmedinom Konakovićem.
Proces odlučivanja
Ali, proces političkog odlučivanja je u BiH vrlo težak. Budući da je zemlja podijeljena na tri etničke grupe , velike reforme zahtijevaju posebno velike napore da bi se došlo do jedinstvenog stava.
“Ovdje svaki političar može blokirati procese donošenja odluka“, rekao je ministar Konaković objašnjavajući situaciju.
"Ne želimo našim građanima uskratiti šansu da uđu u EU", rekao je on.
BiH je kandidatkinja za članstvo u EU od decmebra 2022. godine. Njeno vodstvo se trenutno ne bori samo za spremnost svih dijelova zemlje za reforme, već́ i protiv sve češćih pokušaja destabilizacije iz Moskve.
U Bosni i Hercegovini sve to ima jedno lice: to je Milorad Dodik.
Nacionalistički predsjednik Republike Srpske (RS) ima za cilj odvajanje etničkog srpskog dijela od ostatka zemlje.
Slično predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, on također održava bliske kontakte s Kremljom i nedavno je posjetio dva vladara Istoka: Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina, navodi DW.
Čelnici Bosne i Hercegovine pokušavaju prema vani umanjiti problematičnu ulogu separatista Dodika. Ljudi u zemlji su se navikli na njega, rekao je Konaković.
Ali, Baerbock je na zajedničkom sastanku upozorila na „maštanja o podjelama“ i promovirala jedinstvo zemlje na putu ka Uniji.
Utjecaj Rusije
"Želimo da se Bosna i Hercegovina kao cijela država pridruži Evropskoj uniji", rekla je ona u Sarajevu.
Pored unutarnjih političkih problema i rastućeg političkog utjecaja Rusije, aktualna geopolitička situacija također izaziva zabrinutost na zapadnom Balkanu.
Neki strahuju da će poslije izbora za Evropski parlament biti više euroskeptika i da će Donald Trump pobijediti na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zato vlada zabrinutost da bi to ponovo odvuklo pažnju Evrope od zapadnog Balkana.
Pratio Baerbock
Njemački kreatori vanjske politike ne vide da se to događa na taj način.
Opozicioni političar Jurgen Hardt (CDU), koji je pratio Baerbock na putovanju u Crnu Goru i BiH, smatra da će geopolitički značaj zapadnog Balkana za Evropu vjerojatno rasti s obzirom na takve scenarije.
„Trenutno je veći nego ikada ranije“, rekao je on za DW.
Regija onda ne bi smjela biti prepuštena ruskoj zoni utjecaja.
„Posebno ako se u obzir uzme činjenica da nam je zapadni Balkan tako blizu, naš cilj sada mora biti da Evropa i Zapad tu sviraju prvu violinu", rekao je posebni izaslanik njemačke vlade za zemlje zapadnog Balkana Manuel Sarazzin koji je također bio u pratnji ministrice vanjskih poslova.
Jer, nestabilna regija na kućnom pragu EU bi inače mogla postati velika slaba tačka za Evropsku uniju.
