Slovaci su započeli glasanje na parlamentarnim izborima na kojima se očekuje tijesna borba između bivšeg ljevičarskog premijera Roberta Fica, koji je obećao ukinuti vojnu pomoć susjednoj Ukrajini, i prozapadnih liberala koje vodi čelnik PS-a Michal Šimečka.
Završne ankete javnog mnijenja pokazale su da su dvije strane u mrtvoj utrci, a očekuje se da će pobjednik prvi dobiti priliku pokušati sastaviti vladu koja će zamijeniti privremenu administraciju koja od maja vodi zemlju od 5.5 miliona stanovnika.
Biračka mjesta otvorena su u 7 sati ujutro, a glasanje završava u 22 sata. Izlazne ankete bit će objavljene nakon zatvaranja birališta, dok će prvi rezultati biti dostupni za nekoliko sati. Zapad ove izbore uznemireno promatra.
Vlada koju bi vodio Fico značila bi pridruživanje Slovačke Mađarskoj među zemljama EU koje dovode u pitanje konsenzus bloka o podršci Ukrajini, u vrijeme kad Evropska unija želi zadržati jedinstvo u suprotstavljanju invaziji Rusije. To bi također Slovačku smjestilo među istočne bivše komunističke države s vladama koje su javno neprijateljski raspoložene prema liberalizmu, među kojima je i Poljska s nacionalističkim PiS-om koji se također suočava s izborima sljedećeg mjeseca.
Najvjerniji saveznik Kijeva
Otkako je Rusija napala Ukrajinu prošlog februara, Slovačka je jedan od najvjernijih saveznika Kijeva. Dvije zemlje dijele granicu, Slovačka je bila prva država koja je poslala protuzračnu odbranu u Ukrajinu i primila je desetke hiljada izbjeglica.
Ali sve bi se to moglo promijeniti ako Fico dođe na vlast. Bivši premijer ne krije svoje simpatije prema Kremlju i okrivio je "ukrajinske naciste i fašiste" za provociranje ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokrene invaziju, ponavljajući lažni narativ kojim se koristi Putin, piše CNN.
Fico je pozvao slovačku vladu da prestane isporučivati oružje Kijevu i rekao da Slovačka neće poslati više nijednu granatu ako postane premijer. Također se protivi ulasku Ukrajine u NATO. Grigorij Mesežnikov, politički analitičar i predsjednik Institutea of Public Affairs, slovačkog think tanka, rekao je da poput mnogih simpatizera Rusije Fico svoju potporu Moskvi shvaća kao "mirovnu" inicijativu.
"On i njegovi saveznici tvrde da ne bismo trebali slati oružje Ukrajini jer će to produžiti rat. Kažu da će biti mira ako prestanemo slati oružje Ukrajini jer će sukob prije završiti. Dakle, u biti, oni nisu za mir, oni su proruski nastrojeni", rekao je Mesežnikov.
Fico je prethodno bio slovački premijer više od desetljeća, prvo između 2006. i 2010., a zatim ponovno od 2012. do 2018. godine. Bio je prisiljen podnijeti ostavku u ožujku 2018. nakon višetjednih masovnih prosvjeda zbog ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove. Kuciak je pisao o korupciji među slovačkom elitom, uključujući ljude izravno povezane s Ficom i njegovom strankom SMER.
Nova prilika za Putinovog prijatelja
Birači su napustili SMER na sljedećim izborima 2020. i izabrali stranku desnog centra Obični ljudi i neovisne ličnosti (OLaNO). Prvobitno viđen kao dašak svježeg zraka, OLaNO i njegov čelnik Igor Matovič na kraju su razočarali mnoge svoje birače. Matovič je milijunaš koji je sam stekao svoje bogatstvo. Pobijedio je na izborima na snažnoj antikorupcijskoj platformi, obećavajući da će "očistiti" Slovačku.
No njegova antikorupcijska referenca pretrpjela je nekoliko udaraca na samom početku. Bio je prisiljen priznati da je plagirao svoj magistarski rad i predsjedao je vladom koja je bila opterećena unutarnjim sukobima. Bio je prisiljen odstupiti nakon nešto više od godinu dana zbog toga što je njegova jednostrana odluka da kupi cjepiva protiv covida-19 od Rusije izazvala pobunu u njegovoj koalicijskoj vladi.
Matovič je zamijenio mjesto sa svojim ministrom financija Eduardom Hegerom, ali kaos se nastavio. Dok se zemlja borila s posljedicama pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, više unutarnjih i osobnih sukoba dovelo je u decembru do raspada vladajuće koalicije. Heger je nastavio biti privremeni premijer, ali je i on dao ostavku u maju, a zamijenio ga je tehnokrat Ludovit Odor. Kaos posljednjih godina dao je Ficu novu priliku.
"Godinu dana nakon prošlih izbora izgledalo je kao da će stranka potpuno nestati. Ali Fico se uspio rehabilitirati i sada je favorit. SMER i dalje ima snažnu potporu među svojim biračima i ta je potpora emocionalno povezana s Ficom, ali su im pomogli i mnogi sukobi unutar vlade i neki vanjski čimbenici, uključujući covid, visoku inflaciju, energetsku krizu i rat u Ukrajini", rekao je Mesežnikov.
Komplikovan izborni sistem
Slovačka ima kompliciran izborni sistem i fragmentiranu političku scenu, s čak 10 političkih grupacija koje potencijalno mogu doseći prag od pet posto potreban za ulazak u parlament. To znači da će Ficova stranka, čak i ako pobijedi na izborima, vjerojatno trebati barem jednog koalicijskog partnera. Nije isključio suradnju s Republikom, ekstremističkom desničarskom strankom koja tvrdi da je rat u Ukrajini posljedica "politike širenja NATO-a" i "agresije Kijeva prema ruskoj manjini u istočnoj Ukrajini".
Unutarnji sukobi u vladi i nekoliko korupcijskih skandala oslabili su povjerenje građana u javne institucije i stvorili plodno tlo za propagandne i dezinformacijske kampanje.
U augustu je slovačka policija optužila šefa nacionalne špijunske službe i nekoliko drugih najviših sigurnosnih dužnosnika za urotu za zloupotrebu ovlasti. Fico, koji je blizak nekima od onih koji su bili upleteni u skandal, opisao je situaciju kao "policijski udar".
Prema istraživanju GlobSeca, sigurnosnog think tanka sa sjedištem u Bratislavi, samo 40% Slovaka vjeruje da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, što je najmanji udio među osam srednjoeuropskih, istočnoeuropskih i baltičkih država na koje se GlobSec usredotočio. U Češkoj, koja je do početka 90-ih bila u državnoj zajednici sa Slovačkom, 71 posto ljudi za rat krivi Rusiju. Isto istraživanje pokazalo je da 50% Slovaka doživljava SAD - dugoročnog saveznika njihove zemlje - sigurnosnom prijetnjom.
Dominika Hajdu, direktorica GlobSecovog Centra za demokraciju i otpornost, rekla je da je Slovačka posebno ranjiva na rusku propagandu: "Neke od stranaka koje trenutno vode u anketama šire iste narative, primjerice da nas Zapad pokušava uvući u rat i da je svatko proukrajinski orijentiran automatski anti-Slovak."
"Rusija je odabrala Slovačku kao plodno tlo za prokremaljske narative"
Kaže da proruska propaganda ima odjeka i zato što je veliki dio stanovništva uvijek bio vrlo proruski orijentiran, a čak i sada oko četvrtina ljudi pozitivno gleda na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Povijesno gledano, uvijek je postojao jak panslavenski narativ o Rusiji kao jačem bratu koji će zaštititi Slovake od Mađara i koji je zatim oslobodio Slovačku od nacista", dodala je Hajdu.
Slovačka ima kompliciran odnos s Mađarskom, jer je stoljećima bila dio Austro-Ugarskog Carstva. Mađari su najveća manjina u Slovačkoj i mnogi od njih još uvijek vide Trianonski ugovor iz 1920. godine, kojim su redefinirane nacionalne granice nakon Prvog svjetskog rata, kao nepravdu prema svojoj zemlji. To je dovelo do nacionalističke retorike s obje strane granice.
Věra Jourová, najviša dužnosnica Europske komisije za digitalna pitanja, rekla je da će glasanje u subotu biti test koliko su društvene mreže učinkovite u suprotstavljanju ruskoj propagandi u Slovačkoj, jer to pitanje predstavlja liniju podjela na izborima.
"Rusija je odabrala Slovačku kao zemlju u kojoj postoji plodno tlo za uspjeh prokremaljskih i proratnih narativa", rekla je Věra Jourová. Mesežnikov je rekao da Fico i njegovi saveznici koriste rastući zamor i bijes među slovačkim glasačima zbog vladine nedvosmislene potpore Ukrajini.
"Vlada je donijela vrlo brzu i čvrstu odluku - i rekao bih da se time našla na pravoj strani povijesti - da će podržati Ukrajinu. Slovačka je postala proaktivna članica EU u predlaganju sankcija Rusiji i poslala je Ukrajini svu opremu koju je mogla", rekao je Mesežnikov.
Nakon odluke Slovačke da pošalje protuzračnu obranu samo nekoliko tjedana nakon početka invazije, uslijedila je isporuka oklopnih vozila, helikoptera, haubica i druge opreme. Također je prihvatila više od 100.000 ukrajinskih izbjeglica - primjetan broj za zemlju sa samo 5.4 milijuna stanovnika.
Međutim Mesežnikov kaže da se mnogi Slovaci ne slažu s takvim pristupom pa su im se SMER i Republika brzo počeli udvarati: "Njihov drugi argument, osim mirovnog, je da ne trebamo pomagati Ukrajini jer to ide na štetu Slovaka. Kažu da je preskupo i da se trebamo brinuti samo o sebi."
To je snažan argument za birače koji se bore s krizom troškova života, ali Mesežnikov kaže da se ne temelji u potpunosti na činjenicama jer je većina potpore subvencionirana iz fondova Evropske unije.
