Moramo nastaviti kupovati zlato kako bismo ojačali naše rezerve, kako bismo se bolje suočili s rizicima za našu zemlju, izjavio je to srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Naime, Vučić je prije nekoliko mjeseci, nakon sastanka s predstavnicima MMF-a, pitao jesu li srbijanske rezerve zlata u inozemstvu i kako on misli da bi sve zlato trebalo prebaciti u Srbiju. Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković mu je odgovorila kako se nalazi u Bernu u Švicarskoj i jedna tona u Londonu koja je ostala još iz onog vremena, nakon čega joj je Vučić rekao kako misli da bi sve zlato trebalo prebaciti u Srbiju, jer se nikad ne zna šta će se dogoditi u svijetu, piše Express.
Nakon te predsjednikove opaske, Tabaković je u roku od dva mjeseca organizirala prebacivanje svih rezervi zlata u Srbiju.
"Imamo pun trezor zlata i namjeravamo nastaviti kupovati", rekla je Tabaković.
Naglasila je kako se u ovom trenutku sve zlato države Srbije, više od 37 tona, nalazi u trezorima Narodne banke Srbije, kao i da Srbija ima više zlata od svih republika bivše SFRJ, a neke zemlje, poput Hrvatske, prodale su sve svoje zlato. Dodala je kako bi do kolovoza 2020. Srbija trebala imati čak 50 tona zlata. O potrebama povećanja državnih zlatnih zaliha govorio je više puta predsjednik Aleksandar Vučić ističući da zlatne poluge znače i državnu sigurnost.
Srbija planira povećati svoje zlatne rezerve s već rekordnih 37 tona kako bi se pripremila za izazove poput energetske krize koja trese Europu. Narodna banka Srbije mogla bi otkupljivati zlato po najpovoljnijim cijenama od kineske kompanije Zijin Mining Group - rekao je Vučić. Naime, kineska kompanija Zijin Mining otvorila je 22. oktobra ove godine u okolini grada Bora na istoku Srbije rudnik bakra i zlata Čukaru Peki, a vrijednost te investicije je oko 474 miliona dolara.
S druge strane, Koalicija za održivo rudarstvo u Srbiji (KORS) uputila je zahtjev Savjetu guvernera Narodne banke Srbije (NBS) da ne otkupljuje zlato od Zijin dok se ta kompanija ne počne u potpunosti pridržavati zakona Srbije.
"Smatramo da je nedopustivo da istovremeno Srbija naplaćuje rudne rente ispod svjetskog prosjeka. Zijin ne samo što odbija kupovati zemlju naših ljudi po tržišnoj cijeni, nego odbija prihvatiti i dodijeljenu cijenu porezne uprave. Kad Zijin bude također kupovao imanja po tržišnim cijenama, kad bude izvršavao svoje obaveze po svjetskim tržišnim pravilima, kad bude povećavao, a ne smanjivao angažiranu radnu snagu srpskih radnika, onda može biti govora o otkupu našeg zlata od Zijin po svjetskim tržišnim cijenama", saopćili su iz KORS-a.
Postavlja se pitanje zašto je Vučić počeo tako mahinalno gomilati zlato. Razloga može biti više. Zlato je stoljećima bilo valuta i bilo je puno stabilnije od bilo koje danas postojeće papirnate valute, tako se i danas može reći da svi oni koji posjeduju zlato bolje prolaze od bilo koje papirnate valute i tako će biti i u budućnosti. Zlato je posebno korisno ako se kupuje nafta ili oružje. No čuvanje zlata u stranim, pogotovo zapadnim trezorima može biti dosta problematično za autokrate i države koje ne poštuju demokratska načela.
U slučaju da se određena država, u ovom slučaju Srbija, sprema za neki sukob ili čin, koji nije u skladu s evropskim normama, njene bi se zalihe zlata vrlo vjerovatno zamrznule u evropskim državama. Slična se situacija dogodila Venezueli. Naime, Britanska centralna banka od 2018. odgađa povrat 31 tone venezuelskog zlata koje je u Londonu pohranio predsjednik Nicolas Maduro zbog osporavanja njegova legitimiteta.
Isto tako, tokom svrgavanja libijskog vođe Muamera Gadafija zamrznute su Libiji zlatne rezerve.