Bosna i Hercegovina najbogatija je vodom od svih zemalja u regionu. Međutim, na policama bh. trgovina, restorana i kafića još uvijek je znatno više uvozne vode.
Uprkos tome što smo pri samom vrhu Evrope, mi još uvijek imamo deficit kad je u pitanju omjer uvoza i izvoza voda, uključujući prirodne, mineralne i gazirane.
Naime, prema posljednjim podacima Uprave za indirektno oporezivanje u sedam mjeseci 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 124,6 miliona litara vode, vrijednosti 132,2 miliona KM.
Zanimljivo da je najviše vode uvezeno iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Efikasni kanali prodaje
Istovremeno, iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 69,8 miliona litara vode u vrijednosti 27,9 miliona KM, od čega najviše u zemlje u okruženju.
Iako je BiH izuzetno bogata vodom, ovakav trend se redovno objašnjava time da slobodno tržište, konstantna i jako skupa marketinška kampanja poznatih brendova, distribucija i efikasni kanali prodaje umnogome olakšavaju bolji plasman uvoznih voda na domaćem tržištu.
Igor Gavran, ekonomski analitičar za naš portal je rekao da su ovo sramotni podaci te da se novac odliva bez ikakvog opravdanja.
"Kada je riječ o vodi, mi nemamo potrebe da uvezemo niti jedan litar vode. I jedna marka uvoza vode je višak jer nam nije potrebna. Iskreno, mala količina uvozne vode se može opravdati, jer je mali dio kupaca lojalan tome, ali najveći uvoz se odnosi na uvoz istog ili nižeg kvaliteta. Novac se odliva bez ikakvog opravdanja. S druge strane, naša voda nije nižeg kvaliteta i ne može se opravdati da je se ne može dobaviti. Novac se odlijeva, a ne stimulišu se domaće punionice. Ovi podaci su isključivo negativni", kazao je Gavran za Raport.
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatraju da se taj jaz može smanjiti jedino većom zaštitom domaće proizvodnje u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza roba iz susjednih zemalja, povećanom marketinškom kampanjom domaćih brendova i intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda.
"Lako je objasniti kako ta voda može doći na naše tržište, ali zašto je domaći potrošači kupuju. Uvozna voda nema ni cjenovnu prednost ni kvalitet. Jeste da se nekada desi da nema domaće vode, ali opet smatram da je najveća krivica na domaćim potrošačima. Prosto nije moguće racionalno objasniti. Psihološki fenomen je zašto domaći potrošaći kupuju proizvode stranih proizvođača, pored našeg domaćeg proizvoda", smatra Gavran.
Udruženja koja se bave zaštitom voda ukazuju kako je takva praksa nedopustiva, jer su izvori, pogotovo zdravih voda, u cijeloj Bosni i Hercegovini na svim stranama i gotovo nepresušni.
Monopol trgovačkih kompanija iz susjednih zemalja
Anes Podić iz Udruženja "Eko akcija" za Raport je kazao kako se po zalihama pitke vode nalazimo na šestom mjestu u Evropi.
"Širom svijeta imamo sličan trend da se flaširana voda sve više prodaje. Proizvođači vode rade odličan marketing, a ljudi misle da je ona kvalitetnija od one koju pijemo iz česme. Mi smo bogati vodom i po zalihama pitke vode nalazimo se na šestom mjestu u Evropi. Međutim, izvorišta ne čuvamo dovoljno. Potom, kontrole kvaliteta vode se moraju obavljati češće, a kod nas to nije slučaj", istaknuo je Podić.
BiH još uvijek znatno više vode uvozi nego što izvozi, a sve je to „posljedica monopola trgovačkih kompanija iz susjednih zemalja".
"Građani nisu svjesni da flaširana voda je puna mikroplastike čak je pronađena i u vodama čuvenih proizvođača. Trebamo osnažiti kontrole kvaliteta naše vode i da zaštitimo naša izvorišta. Kada imamo to dvoje, onda moramo uvjeriti ljude da je ona voda iz vodovoda potpuno ispravna, a da flaširana nije dobra", kazao je Podić za Raport.
