Ugledni britanski "The Guardian" u tekstu objavljenom u srijedu upozorio je na fašističke povike srpskih navijača prema Kosovu.
Istaknuta je i povezanost navijača s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, inače nekada vatrenim navijače beogradske Crveen zvezde.
Albanci na udaru
Navodeći povike "Kosovo je Srbija" i "Kad se vojska vrati na Kosovo", "The Guardian" piše da su nogometni stadioni među rijetkim mjestima na Balkanu koja odražavaju "nestalnu međuetničku politiku".
Na stadionima u Srbiji kontinuirano se čuju povici koji podsjećaju na etničko čišćenje 90-ih.
"Moramo im stati ukraj", rekao je navijač Crvene zvezde.
Kako navodi "Guardian", nije mislio na nogometne ribale, već na Albance koji su prije 15 godina proglasili nezavisnost od Srbije.
U izvještaju je također alarmirano da su navijači na posljednjim utakmicama nosili dresove s likom Stefana Nedeljkovića, jednog od trojice ubijenih Srba u policijskoj akciji nakon napada paravojne srpske grupe u Banjskoj i Zvečanu.
“Stefan je heroj i treba se osvetiti za njegovu smrt”, rekao je ovaj navijač.
Ultranacionalizam je nešto poznato nogometnim navijačima u Srbiji.
Kritičari srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića rekli su da je mješavina etničkog šovinizma i demagogije omogućila pojavu i širenje ultranacionalističkih osjećaja izvan stadiona.
Srbijanskog čelnika optužuju čak i za saradnju s nogometnim huliganima, tvrdi James Montaguet, istraživač koji se bavio nasilnim i kompleksnim svijetom ultrasa u Srbiji.
Političke svrhe
"Vučić je shvatio da se radi o moćnom i opasnom biračkom tijelu koje može postaviti ili srušiti predsjednika.
Ultrasi se mogu brzo mobilizirati u političke svrhe, ako moraju. Pritom vlasti pažljivo slušaju što se navija na tribinama”, rekao je Montague.
“The Guardian” se prisjetio odnosa navijača i ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana.
I sam Vučić u nekoliko je navrata priznao da je bio na tribinama tokom velikih navijačkih tučnjava, uključujući i onu 1990. godine između Crvene zvezde i zagrebačkog Dinama, koja se u nekim slučajevima smatra iskrom balkanskih ratova.
“The Guardian” navodi da i u šetnji Beogradom postoje znakovi zbog kojih je nemoguće ignorirati srpski nacionalizam. Lako se mogu vidjeti ultranacionalistički murali i proruski spotovi, čak i pomiješani s pohvalama ratnim zločincima, uključujući Ratka Mladića.
Prema riječima Vladimira Arsenijevića, srpskog književnika, brojni murali izravno pogađaju stanovništvo "koje malo po malo prihvaća poruke mržnje".
"Na kraju, to ima izravan utjecaj na političku situaciju s Kosovom", rekao je on.
Na sjeveru Kosova, Jovana Radosavljević je izjavila kako osjeća pogoršanje međunacionalnih odnosa između Albanaca i Srba nakon nedavnih napetosti.
“Vidite promjenu u ponašanju ljudi. To je nešto što me brine”, rekao je Radosavljević, koji vodi Novu društvenu inicijativu, nevladinu organizaciju koja radi na pomirenju među zajednicama.
Unatoč napetostima, Ivan Vejvoda, član Instituta humanističkih nauka u austirjskom Beču, rekao je da Vučić prijeti Kosovu vojnim trupama na granicama, ali da, prema njegovim riječima, neće biti rata kakav je bio u prošlosti.
"Srpski političari jako dobro razumiju da NATO nije pogođen", rekao je Vejvoda.
