Britansko Društvo za Alzheimerovu bolest kaže da bi ih pomicanje satova unatrag, koje nam slijedi tokom vikenda, moglo dezorijentirati.
S obzirom na to da zimska jutra postaju mračnija, ljudima s demencijom može biti teško prilagoditi svoje obrasce spavanja. Njihovu cirkadijalnom biološkom satu uz to treba više vremena da se adaptira na novu situaciju.
Kako dani postaju kraći, neke osobe s demencijom mogu doživjeti i "sindrom zalazećeg sunca", što je promjena ponašanja u kasnijim poslijepodnevnim satima.
U tom slučaju dementna osoba može postati vrlo uznemirena ili zbunjena.
Demencija je sindrom povezan s neprekidnim opadanjem funkcioniranja mozga. Alzheimerova bolest je vrsta demencije i jedan od njezinih najčešće dijagnosticiranih oblika.
Simptomi demencije uključuju probleme s gubitkom pamćenja i mentalnom oštrinom i brzinom. Pojedincima može biti teško pravilno govoriti, a za bolest su karakteristični i problemi s raspoloženjem i prosuđivanjem u određenim situacijama.
Dobrotvorna organizacija podsjeća da oni koji skrbe o dementnim osobama mogu poduzeti korake koji će im pomoći da se u manjem opsegu omete i izmijeni njihova dnevna rutina:
Pridržavati se rutine tokom dana i prije spavanja, čime se može regulirati poremećeni tjelesni sat. To se odnosi na obroke i vježbanje svaki dan u isto vrijeme.
Izlazak van tokom jutra jer pridonosi uspostavljanju unutarnjeg tjelesnog sata dementne osobe i čini je umornijom i pospanijom navečer.
Izbjegavati ono što tokom dana može omesti san, poput konzumiranja kofeina i drijemanja po danu.
Dr. Tim Beanland iz Društva za Alzheimerovu bolest kaže da je za većinu nas vraćanje satova unatrag "bezbrižno slijeganje ramenima" i samo zahtijeva da prilagodimo kazaljke na satovima kod kuće.
No za osobe s demencijom to može "izazvati tjeskobu, zbunjenost i razdražljivost", rekao je.
