Povratak klimatskog fenomena El Nino tokom ove godine uzrokovat će snažan porast globalnih temperatura i dovesti do neviđenih toplinskih valova, upozorili su naučnici. Prve prognoze sugeriraju da se vraća veliki El Niño tokom 2023. godine, pogoršavajući ionako ekstremne vremenske uvjete širom svijeta i čineći vrlo vjerovatnim da će svijet prijeći 1,5 stepeni zagrijavanja iznad predindustrijskog nivoa. Najtopliju godinu u zabilježenoj historiji 2016. potaknuo je veliki El Nino, piše The Guardian.
To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom okeana i vjetrovima u Pacifiku, koji se kreće između El Nina, njegovog hladnijeg pandana La Nine i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz posljedica La Nine.
Novi rekord 2024.?
Već sad se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni skupovi podataka rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u povijesti. Ali El Nino se javlja tokom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerovatnije da će se 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.
Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1,2 stepena. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka diljem svijeta, od velikih toplinskih valova u SAD i Evropi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, u kojima su stradali milioni ljudi.
"Vrlo je vjerovatno da bi nas sljedeći veliki El Nino mogao odvesti preko granice od 1,5 stepeni. Vjerovatnost da će prva godina u sljedećem petogodišnjem periodu biti na 1,5 stepeni sada je oko 50:50", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dugoročne prognoze u UK Met Officeu. "Znamo da će utjecaji El Nina postati jači i to treba dodati učincima samih klimatskih promjena koji neprestano rastu. Ako spojimo te dvije stvari, vjerovatno ćemo imati neviđene toplinske valove tokom sljedećeg El Nina."
Fluktuirajući utjecaji ciklusa El Nino-La Nina mogu se vidjeti u mnogim regijama svijeta, rekao je Scaife. "Nauka nam sada može reći kada će se te stvari dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga to doista trebamo koristiti i biti spremniji, od jačanja hitnih službi do toga koje usjeve saditi."
Ekstremno vrijeme koje je vladalo 2021. i 2022. postat će beznačajno
Profesor James Hansen sa Univerziteta Columbia u New Yorku i njegove kolege nedavno su izjavili:
"Smatramo da će 2024. vjerovatno biti najtoplija godina u historija. Malo je vjerovatno da će se trenutna La Nina nastaviti i četvrtu godinu. Čak bi i mali ritam El Nina trebao biti dovoljan za rekordnu globalnu temperaturu. Smanjenje onečišćenja zraka u Kini, koje blokira sunce, također povećava zagrijavanje."
Iako je jasno da će El Nino pojačati ekstremne vremenske uvjete, naučnici još raspravljaju o stepenu pogoršanja.
Profesor Bill McGuire s University Collegea u Londonu kaže:
"Kada El Nino stigne, ekstremno vrijeme koje je vladalo 2021. i 2022. postat će beznačajno". Profesor Tim Palmer sa Univerziteta u Oxfordu rekao je sljedeće:
"Korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka, ali termodinamički učinci klimatskih promjena učinit će anomalije izazova El Nino ekstremnijima."
Rezultati klimatskog modeliranja koje je početkom januara objavio Australski ured za meteorologiju pokazuju da bi zemlja mogla nakon tri godine natprosječne količine oborina doći do jednog od najtoplijih i najsuših perioda El Nina dosad, povećavajući rizik od jakih toplinskih valova, suša i požara. U decembru je američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu procijenila izglede da će se El Nino formirati do augusta i oktobra na 66%.
Šta nas čeka ovo ljeto?
Razmjeri El Nina još su nejasni. Profesor Andy Turner sa Univerziteta Reading rekao je za The Guardian:
"Mnogi modeli sezonske prognoze sugeriraju dolazak umjerenih El Nino uvjeta od ljeta 2023". Slika će biti puno jasnija do juna, smatraju naučnici.
Fenomen El Nino-La Nina najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Nine pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači. Guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istok. El Nino se događa kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.
Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, poput Indonezije i Australije, doživljavaju toplije i suše uvjete.
"Obično imate mnogo suša i mnogo šumskih požara", rekao je Scaife, iako Kina može očekivati poplave u slivu Yangtzea nakon velikih El Nina.
Indijski monsuni i kiše u južnoj Africi također bi se mogli smanjiti. Druge regije, poput istočne Afrike i juga SAD, koje su nedavno pretrpjele suše, mogu očekivati više kiše i poplava. U Južnoj Americi južne regije su vlažnije, ali sliv Amazone, koji se već približava opasnoj prijelomnoj točki, iskusit će sušu.
Pitanje bez odgovora
"Učinci El Nina mogli bi se osjetiti i do srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere, s vjerovatnošću vlažnijih uvjeta u Španiji od ljeta nadalje i sušnijih uvjeta na istočnoj obali SAD sljedeće zime i proljeća", rekao je Turner.
Palmer je rekao da je najveće pitanje bez odgovora bilo pogoduju li klimatske promjene većem broju događaja El Nina ili La Nine:
"To je od presudne važnosti za zemlje koje gledaju na dugoročnu prilagodbu i trebat će klimatske modele mnogo veće rezolucije. To se može postići samo s većim računarima."
Palmer i njegove kolege pozvali su na uspostavu međunarodnog centra za klimatsko modeliranje vrijednog milijardu dolara. Bio bi sličan Velikom hadronskom sudaraču koji omogućuje međunarodnim fizičarima čestica da rade zajedno ono što nijedna nacija ne može sama.
