Redovna kontrola zdravlja kod ljekara od neprocjenjive je važnosti u ranom otkrivanju postojanja faktora rizika za razvoj hroničnih i zloćudnih bolesti, jer jedino tada na vrijeme možemo spriječiti nastanak bolesti ili pravovremeno započeti liječenje. Jedan od najvažnijih pregleda koji si možemo priuštiti kako bismo se na vrijeme zaštitili od neželjenih posljedica je sistematski pregled, odnosno detaljni pregled čitavog tijela, kao i većine organa, kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju nastanka.
Učestalost ponavljanja sistematskih pregleda, kao i njihov obima, različita je, a ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i faktorima rizika za razvoj određenih oboljenja – porodičnih i ličnih. Razvojem moderne medicine znatno su se povećale mogućnosti očuvanja zdravlja, odgađanja početka bolesti kao i uspješnost liječenja. Pripremili smo za vas mali kalendar preventivnih pregleda za svaku životnu dob.
Mlađa dobna grupa
S posebnim pregledima koji se razlikuju prema spolu, odnosno ginekološkim za žene i urološkim za muškarce, treba započeti već od 18. godine života. Uz to, poželjno je napraviti i kompletnu krvnu sliku, a ako postoji sumnja na neke neželjene simptome - specijalistički pregled. Za djevojke, odnosno žene koje su spolno aktivne, preporučljivo je jednom godišnje obaviti redovan ginekološki pregled uz pomoć kojeg ginekolog ocjenjuje stanje jajnika, maternice i endometrija, a može se izvesti abdominalnom sondom ili transvaginalno. Redovni ginekološki pregled obuhvata i Papa test koji služi za otkrivanje tumora vrata maternice, odnosno kako bi se eventualne anomalije ćelija otkrile u početnoj fazi, a trebale bi ga redovno obavljati sve spolno aktivne žene. Osim ginekološkog, poželjno je da žene mlađe životne dobi kontroliraju grudi ultrazvukom dojki čije je tkivo pregusto da bi se gledalo mamografijom, a ženama u dobi između 20. i 30. godine preporučuje se da ga, uz redoviti mjesečni samopregled dojki, obavljaju svake dvije do tri godine.
Jedan od čestih problema ove dobne grupa je i prekomjerna tjelesna težina te je poželjno redovito kontrolirati stanje kako bi se na vrijeme spriječile neželjene nuspojave.
Srednja životna dob
U ovoj dobi, a posebno nakon 40. godine, u organizmu se događaju postupne promjene koje mogu dovesti do razvoja nekih bolesti. Najbolji način za njihovo izlječenje jest da ih se otkrije u začetku, u čemu može pomoći redovno obavljanje pretraga kao što je kompletna krvna slika. Krvnu sliku poželjno je napraviti svake godine, a njome možemo vidjeti ukupan holesterol, nivo triglicerida koji predstavljaju rizik kod kardiovaskularnih bolesti, koncentraciju glukoze kako bi se otkrilo eventualno postojanje dijabetesa, potencijalne oblike anemije, stanje rada bubrega i jetre.
Osim redovnog ginekološkog pregleda, ženama srednje životne dobi preporučuje se mamografija kojom se može otkriti rak dojke čak i dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv. Muškarcima se savjetuje ultrazvuk prostate kojim se dobiva jasna slika prostate kroz koju je vidljivo potencijalno postojanje čvorova ili cista ili pak neke druge abnormalnosti u strukturi i građi prostate.
50+
Zlatna dob često je popraćena brojnim neželjenim nuspojavama upravo zbog cjeloživotnog ubrzanog tempa. Osobe starije od 50 godina često su ona najrizičnija grupa kad su mnoge bolesti u pitanju, a kako bi se pravovremeno otkrile, iznimno je važno redovito obavljati kako sistematski tako i specijalističke preglede. I nakon 50. godine važno je obavljati sve preglede navedene za prethodnu dobnu grupu, uz napomenu da pregledi trebaju postati češći te im je potrebno pridodati još neke.
Jedan od važnih pregleda je gastroenterološki kojim se otklanja sumnja na bolesti probavnog sistema kako jednjaka, želuca, tankog crijeva, debelog crijeva, tako i bolesti hepatobilijarnog sistema – jetre, gušterače i žučnog sistema, ali i provjeriti zdravlje srca.
Poželjno je i napraviti pregled kod oftalmologa jer statistike pokazuju da čak tri od četiri osobe starije životne dobi imaju kataraktu (mrenu), odnosno zamućenost očne leće, također postoji mogućnost od pojave bolesti koje mogu utjecati na vidne sposobnosti. Savjetuje se i pregled neurologa kojim se može procijeniti kognitivni nivo i sposobnost pamćenja: promjene u tom području mogle bi biti znak nekih degenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.
