Mediji u Evropi pitaju se vodi li Moskva rat protiv EU preko Srbije? A zbog porasta broja tražilaca azila, Evropska unija vrši pritisak na Beograd da smjesta uskladi viznu politiku sa Briselom. Njemačka štampa donosi komentare na tu temu.
„Raste pritisak na Srbiju", naslovljava Frankfurter Algemeine Zeitung izvještaj o sastanku ministara unutrašnjih poslova zemalja EU. Odande je upućen zahtjev Srbiji da smjesta ujednači viznu politiku sa Briselom, prenosi DW.
Ko se najviše žali
„Ne jednog dana, nego odmah“, potcrtala je njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer na sastanku.
Razlog je povećan broj zahtjeva za azil građana iz zemalja poput Indije, Tunisa i Burundija koji mogu turistički da putuju preko Srbije bez vize – ali onda mnogi nastavljaju put izbjegličkim rutama ka EU.
Čuje se da se najviše žale Belgija i Austrija. U ovoj potonjoj je ove godine zabilježeno petnaestak hiljada tražilaca azila iz Indije i Tunisa.
„Ukoliko Srbija i druge balkanske zemlje ne budu kooperativne, mogao bi im biti oduzet bezvizni režim za Šengenski prostor, nagovijestila je komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson“, javlja njemački javni servis ARD. „Ipak, ima prvih signala da će države narednih nedjelja korigovati svoju viznu politiku."
Njemački mediji podsjećaju na obećanje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da će Beograd „do kraja godine" uskladiti viznu politiku.
Neue Zuricher Zeitung prenosi riječi švajcarske članice Saveznog vijeća zadužene za unutrašnje poslove Karin Keler-Zuter koja otkriva da su iz Beograda stigli konkretniji signali. Prema njoj, bit će vraćane vize za građane Indije, Tunisa, Kube i Burundija.
U komentaru Frankfurter Algemeine Zeitunga navodi se da Beograd postaje „čvorište“ migracija, te da Srbija „očigledno“ odobrava bezvizni režim državama koje nisu priznale Kosovo.
Komentator lista pozdravlja jasne poruke EU. „Valja upotrijebiti sva sredstva pritiska kako bi se Beograd podstakao da promijeni kurs. Upitno je da li je najbritkija sablja zaustavljanje ionako tromih pristupnih pregovora EU i Srbije. Daleko više obećava zamrzavanje vizne slobode za srpske građane“, piše list.
Produžena ruka Moskve
Na kraju, frankfurtski list se dotakao optužbe prema kojoj Srbija tobože po nalogu Kremlja propušta migrante da bi destabilizovala EU: „Mora se spriječiti da Beograd politikom otvorenih vrata – po bjeloruskom modelu – djeluje kao produžena ruka Moskve kako bi stavio EU pod pritisak."
Dnevni list Junge Welt pak piše da su danas po pitanju izbjeglica tek kozmetičke razlike između njemačke vlade Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala i onoga što su ranije zastupali tvrdi bavarski konzervativci. Zahtjev je, piše list, „da se pooštri ograđivanje Njemačke od potražilaca azila koji preko Balkanske rute bježe u pravcu EU“.
Prema Fronteksu, od januara do septembra ove godine je 228.000 ljudi je „ilegalno doputovalo" u Šengenski prostor, što je 70 odsto više nego prošle godine. Uprkos uzbuđivanju oko srbijanske vizne politike, ogromna većina i dalje dolazi iz Sirije, Afganistana, Iraka.
U tu brojku ne ulaze milioni ukrajinskih građana koji se uopšte ne vode kao tražioci azila. Prema sporazumu EU, oni naprosto mogu da dođu dok traje ruska agresija.
