Iz Vlade RS-a najavljuju da će uskoro urediti pravilnike i uredbe da bi stimulisali one koji novac deponuju na bankovne račune ili u slamarice – da ulažu u "moderne oblike investiranja".
Depoziti građana u bankama veći su od 14 milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok istovremeno zainteresovanost za kupovinu hartija od vrijednosti nije velika.
Ekonomisti smatraju da su različiti razlozi zašto je to tako. Izgubljeno povjerenje krajem devedesetih u vrijeme privatizacije teško je povratiti.
"Povjerenje koje su građani dali u tom periodu nije nagrađeno u vidu dividende, u vidu nekog kapitalnog rasta", ističe ekonomista Saša Stevanović.
Iz Vlade najavljuju da će, uredbama, uskoro pokušati da podstaknu stanovništvo da kupuje obveznice i akcije, izvještava RTRS.
"Da neko uzme obveznicu u Republici Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili 200 posto veća nego što su depoziti", istakao je premijer RS Radovan Višković.
Ekonomisti predlažu pojeftinjenje administrativnih troškova i smanjenje određenih procedura u trgovanju hartijama od vrijednosti.
"Taj mali administrativni trošak podrazumijeva ukoliko se odlučite da prodate HOV to mora da bude jeftino, samo tako ćete stimulisati građane da dio svog novca daju u obveznice", dodao je Stevanović.
Niko ne očekuje da će uredbe iz oblasti hartija od vrijednosti preko noći promijeniti svijest građana, ali bi trebalo da znači korak naprijed. Svi su saglasni da je, ipak, najznačajnije obezbijediti da stanovništvo od mjesečne zarade može izdvojiti dio novca za hartije od vrijednosti.
Inače, zanimljivo je da ova inicijtiva dolazi nakon što RS nije uspjela prodati 25 miliona KM državnih obveznica početkom ovog mjeseca.
Kako piše BiznisInfo.ba, RS očigledno ulazi u finansijske probleme, što se vidi nakon što u dva dana početkom maja nije uspjela prodati obveznice u relativno malom iznosu od 25 miliona KM.
Ovo je vid zaduženja kod komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija, a upravo ovaj instrument RS je posljednjih godina koristila kako bi očuvala priliv novca u entitetski budžet.
Ovog puta ponuđene su obveznice s rokom dospijeća od pet godina u iznosu od 25 miliona KM, ali su pristigle ponude u iznosu od samo 21 milion KM. Aukcija je produžena i na drugi dan, ali bez uspjeha. Na kraju su prihvaćene ponude u iznosu od nešto manjem od 21 milion KM, po visokoj kamatnoj stopi od 5,8 posto.
Ovaj neuspjeh pokazuje da bi se RS mogla naći u velikim problemima, jer ove godine mora vratiti stotine miliona KM za ranija zaduženja. Pitanje je kako će prikupiti taj novac, paralelno s onim koji je potreban za normalno funkcioniranje budžeta.
Ostaje da se vidi da li RS planira najnovijom inicijativom iskoristiti novac građana za kupovinu obveznica, odnosno za punjenjen entitetskog budžeta, u nedostatku interesa banaka i drugih ulagača.
