Vlada Federacije BiH razmatrala je na današnjoj hitnoj sjednici u Sarajevu usmeno podnesenu informaciju Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP) i Federalne uprave policije (FUP) o sigurnosnoj situaciji u Federaciji BiH.
Vlada je primila na znanje ovu informaciju, te donesenim zaključkom zadužila FMUP i FUP da za narednu sjednicu pripreme pisanu informaciju o sigurnosnoj situaciji u Federaciji BiH koju će Vlada proslijediti Parlamentu Federacije BiH.
Također, Vlada traži od FMUP-a i FUP-a da se maksimalno angažiraju, u skladu sa svojim nadležnostima, na dodatnoj sigurnosnoj stabilizaciji na području Federacije BiH, ali i Bosne i Hercegovine.
Vlada traži od FMUP-a i FUP-a i da dodatno intenziviraju saradnju i koordinaciju sa kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova i kantonalnim upravama policije da, svako iz svoje nadležnosti, podigne nivo sigurnosti građana, te radi na sprečavanju, otkrivanju i adekvatnom procesuiranju krivičnih djela.
Zaključkom je precizirano da Vlada ostaje opredijeljena da predano nastavi raditi na ispunjavanju obaveza naše zemlje nakon dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pregovora za članstvo u EU. Vlada zaključuje i da je sigurnosna situacija na području Federacije BiH stabilna, te da će putem nadležnih organa učiniti sve da tako ostane. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.
Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH za period 2024-2026. godina
Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja usvojila Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2024-2026 godinu. Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH, a koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024-2026. godinu. Federalni zavod za programiranje razvoja je zadužen da, prema potrebama i zahtjevima EU komisije za naredni period, unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i zamjenika koordinatora.
Program ekonomskih reformi FBiH 2024 - 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sadrži poglavlja: sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir, te prioritete strukturnih reformi, kao i priloge sa tabelarnim pregledima. Istaknuto je da su sva poglavlja Programa, u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima, pripremljena na način kako je to utvrđeno zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu Programa.
Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu, je povećanje produktivnosti i privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprečavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevazilaženje ovih izazova, pored makro fiskalnih politika, neophodne su i sektorske mjere i strukturne reforme.
Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne finansije, a posebna pažnja posvetiti će se rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH. Kako bi se prvo identifikovale i procijenile potencijalne posljedice u vezi razvoja stanovništva, a zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.
Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike.
Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenje uslova poslovanja kroz reformske mjere podrške tehnološkom razvoju privrede i unapređenja uslova poslovanja, te reforma povećanja poslovanja javnih preduzeća. Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti su zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz obezbjeđenje sigurnosti snabdijevanja, reforme tržišta, te povećanja efikasnosti i većim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i uspostavljanjem uslova za prelazak na cirkularnu ekonomiju. Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduslova za punu digitalizaciju.
U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada, te unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga. Posljednja strukturna reforma, u skladu s Programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sistem socijalne i dječje zaštite kroz jačanje institucionalnih mehanizama i pravnog okvira, te kroz unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u BiH.
Kada je u pitanju finansiranje strukturnih reformi u Programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti finansirano iz budžeta FBiH, dva posto iz IPA fondova, sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova. U 2025. godini 76 posto ukupnih troškova će biti finansirano iz budžeta FBiH, šest posto iz grantova i 18 posto iz projektnih zajmova, dok će u 2026. godini 82 posto ukupnih troškova biti finansirano iz budžeta FBiH, četiri posto iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova.
Usvojena Informacija o poduzetim aktivnostima za učešće FBiH u inicijative EU komisije Plan rasta za Zapadni Balkan
Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja donijela je zaključak kojim usvaja informaciju o poduzetim aktivnostima ovog zavoda za učešće Federacije Bosne i Hercegovine u inicijativi EU komisije Plan rasta za Zapadni Balkan.
Federalna ministarstva i druge federalne institucije, nadležne i odgovorne za implementaciju aktivnosti sa Liste reformi (kvantitativnih i kvalitativnih koraka) u okviru ove inicijative, zadužene su da uzmu puno učešće u narednim aktivnostima, te da Federalnom zavodu za programiranje razvoja dostave prijedlog predstavnika za daljnji rad u stalnom radnom tijelu. Rok za dostavljanje ovih podataka je najkasnije do 3. aprila ove godine. Zaključkom je Federalni zavod kao koordinator procesa zadužen da za Vladu pripremi Prijedlog rješenja o formiranju stalnog radnog tijela za realizaciju i praćenje o aktivnostima reformi (kvantitativnih i kvalitativnih koraka) Evropske komisije u okviru inicijative Plan rasta za Zapadni Balkan.
U danas usvojenoj informaciji pojašnjeno je da će se Plan rasta implementirati kroz novi finansijski instrument u vrijednosti od šest milijardi eura za Zapadni Balkan u razdoblju od 2024. do 2027. godine. Kako je navedeno, plaćanja će se izvršavati nakon provedbe usaglašenih i dogovorenih reformi. Naglašeno je i da će, pod uslovom da se ispuni Reformska agenda iz Liste reformi, najmanje tri milijarde eura, dijelom grant sredstava i dijelom povoljnog kredita, biti upotrijebljene za investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBiF). Preostale tri milijarde eura povoljnih kredita bit će namijenjeno vladama zemalja Zapadnog Balkana kroz budžetsku podršku.
U informaciji je navedeno i da će, prema sadašnjim saznanjima, sredstva koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu iznositi približno milijardu eura. Pojašnjeno je da će, s ciljem dobivanja podrške u okviru Instrumenta, svaki korisnik dostaviti Komisiji Listu reformi koje će implementirati za vrijeme trajanja ovog instrumenta. Obrazloženo je, također, da se ove reforme nadovezuju na dio strukturnih iz Programa ekonomskih reformi i povezanih smjernica zajedničke politike dogovorene na Ekonomskom i Finansijskom dijalogu u maju 2023. godine, zatim nacionalnu strategiju rasta gdje je to primjenjivo, te najnoviji paket proširenja, kao i ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan.
Inače, oblasti na koje se odnose ove reforme, kada je riječ o našoj zemlji, su „Zelena i digitalna tranzicija“, „Razvoj privatnog sektora i poslovno okruženje“, „Razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala“, te „Osnove/Vladavina prava“, saopšteno je iz Vlade FBiH.
