Mogu li vjetroparkovi zaživjeti u Bosni i Hercegovini?
Dok se očekuje da energija dobivena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Europskoj uniji, u Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene tri vjetroelektrane. Dvije su na području Tomislavgrada i jedna na Podveležju kod Mostara.
U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen nijedan vjetropark. No, kako su potvrdili iz Elektroprivrede RS u toku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići.
Više projekata u domeni obnovljivih izvora energije
Elektroprivreda HZ HB trenutno raspolaže vjetroelektranom Mesihovina. Ona je puštena u pogon u martu 2018. godine.
Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godišnjom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije",– pojasnili su iz EP HZ HB.
Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutno razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.
"U kontekstu vjetroelektrana, možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW, te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh", istaknuli su.
Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti završena za nekoliko godina.
Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, na primjer, ukupni procijenjeni investicijski troškovi za VE Poklečani približno 255 milijuna maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.
"Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečane planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW. Dakle, gotovo trostruko veće snage.
Samim tim se ujedno skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći da je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Uz činjenicu da proizvodite „čistu“ energiju, ujedno ste u skladu sa suvremenim tekovinama te dijelom šireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena", smatraju iz EP HZ HB.
Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, zasnovan na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja što, između ostaloga, podrazumijeva razvoj, izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije.
Proces težak i složen
Proces ishođenja svih potrebnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izuzetno težak i složen, podvukli su iz Elektroprivrede HZ HB.
"Stoga je jako teško, zapravo nemoguće, pobrojati sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do završetka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon.
Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta je prikazano koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno koliko je nevjerojatno veliki broj koraka potrebno napraviti da bi se došlo do cilja", ustvrdili su.
Kao rezultat ove suradnje nastao je i Vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom „Vodič za investitore“, što je ustvari priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojanim koracima koji vas očekuju ukoliko se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.
"Pitanje je koliko će bilo tko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okolini poput Srbije oformljuju one-stop-shop servise i u kojima je značajno lakše poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata", istaknuli su.
Nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti
Iz EP HZ HB dodaju kako je u razdoblju od 2006. do 2017. godine za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i saglasnosti te projektne dokumentacije.
"Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata, te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima. Zbog toga nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih razina vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH", ističu.
Iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine koraci u olakšavanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola.
"U toku je izmjena zakonske regulative. Konkretno, Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju OIEiUK. Izmjene koje će biti sadržane podrazumijevaju značajna pojednostavljenja procedura. To bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija boljoj integraciji obnovljivih izvora", zaključili su.
Ostali vjetroparkovi u BiH
Vjetroelektrana "Podveležje 1" prva je u vlasništvu Elektroprivrede BiH.
Zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području Hercegovačko-neretvanske županije (Podveležje-Mostar).
Sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata. Njihova pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW. Ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja objekta VE "Podveležje 1" je 130 GWh.
U toku izgradnja vjetroelektrane Grebak
U BikH još stoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrada.
U probni pogon puštena je krajem 2018. godine. Investitor je firma F.L. Wind sa sjedištem u Tomislavgradu. Instalirana snaga je 36 MW (18x2 MW). Planirana godišnja proizvodnja je 85,68 GWh.
Na području općine Nevesinje u toku je izgradnja vjetroelektrane Grebak. Bit će uloženo 130 miliona maraka. Ona je, kako su investitori iz Njemačke kazali, najveća na području BiH.
Pored toga, kineski investitori ulažu 130 milijuna eura u vjetroelektranu „Ivovik“ na području Tomislavgrada i Livna.
To će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija.
