Procjenjuje se da 55 miliona ljudi širom svijeta živi s demencijom. Očekuje se da će taj broj rasti kako svjetska populacija stari. Kako bi pronašli lijekove koji mogu usporiti ili zaustaviti bolest, naučnici moraju bolje razumjeti faktore koji mogu uzrokovati demenciju, odnosno one koji su povezani sa manjim rizikom od demencije.
Iako, nažalost, još nema lijeka, brojna istraživanja u posljednjih 10 godina govore o važnosti vitamina D i njegovoj dosad nepoznatoj ulozi u razvoju i funkcioniranju mozga. Tačnije, naučnici su postali svjesni receptora vitamina D (VDR) u nervnom sistemu.
Šta kažu istraživanja
Istraživači sa Univerziteta Tufts dovršili su prvu studiju koja ispituje nivo vitamina D u tkivu mozga. Istraživanje se odnosilo na odrasle koji su patili od različitih stopa kognitivnog pada. Studija je objavljena u časopisu Alzheimer’s & Dementia: The Journal of the Alzheimer’s Association. Otkrila je da osobe s višim nivoom vitamina D u mozgu imaju bolju kognitivnu funkciju.
"Ovo istraživanje pojačava važnost proučavanja kako hrana i hranjive tvari stvaraju otpornost u zaštiti mozga koji stari od bolesti kao što su Alzheimerova bolest i druge povezane demencije", rekla je Sarah Booth. Ona je jedna od autorica studije te direktorica Centra za istraživanje ljudske prehrane Jean Mayer na Univerzitetu Tufts, za Neuroscience News.
"Mnoge su studije uključile prehrambene faktore u proučavanje kognitivne izvedbe ili funkcije kod starijih odraslih osoba. To uključuje mnoge studije o vitaminu D. Ali, sve se one temelje ili na unosu vitamina D putem prehrane ili na mjerenjima krvi", rekla je glavna autorica Kyla Shea, vanredna profesorica na Friedman School of Nutrition Science and Policy sa Univerziteta Tufts.
Booth, Shea i njihov tim ispitali su uzorke moždanog tkiva 209 učesnika u Rush Memory and Aging Projectu (Univerzitet Rush), dugotrajnoj studiji Alzheimerove bolesti koja je započela 1997. Istraživači sa Rusha procijenili su kognitivnu funkciju učesnika, starijih ljudi bez znakova kognitivnog oštećenja, kako su starili. Zatim su analizirali nepravilnosti u njihovom moždanom tkivu nakon smrti.
Regije mozga
U studiji Univerziteta Tufts, istraživači su tražili vitamin D u četiri regije mozga. Dvije regije su povezane s promjenama uzrokovanim Alzheimerovom bolešću. Jedna je povezana s oblicima demencije povezanima s protokom krvi, a jedna regija bez ikakve poznate povezanosti s kognitivnim padom povezanim s Alzheimerovom bolešću ili vaskularnom bolešću.
Oni su uočili da je vitamin D prisutan u moždanom tkivu, a visok nivo vitamina D u sve četiri regije mozga povezane su s boljom kognitivnom funkcijom. Međutim, nivo vitamina D u mozgu nije bio povezan ni s jednim od fizioloških markera povezanih s Alzheimerovom bolešću u proučavanom mozgu, uključujući nakupljanje amiloidnog plaka, bolest Lewyjevih tjelešaca. To znači da još uvijek nije jasno kako točno vitamin D može utjecati na rad mozga.
"Demencija ima više faktora, a mnogi patološki mehanizmi koji leže u njezinoj podlozi nisu dobro okarakterizirani. Vitamin D mogao bi biti povezan s rezultatima koje još nismo promatrali, ali planiramo proučavati u budućnosti", kaže Shea.
Kako naše tijelo može dobiti vitamin D
Možda vitamin D još uvijek nije lijek za demenciju, ali može usporiti kognitivni pad. Ovo su tri načina kako ga vaše tijelo može dobiti:
- izlaganjem suncu, što potiče našu kožu na “proizvodnju” vitamina D (čak 80 posto dnevnih potreba)
- iz hrane, prije svega iz žumanceta jajeta, ulja od jetre bakalara, iz masne ribe kao što su losos, haringa i tuna te mlijeka, sojinog mlijeka i svježe cijeđenog soka od narandže.
- suplementima
Vitamin D sintetizira se putem kože pod djelovanjem sunčeve svjetlosti samo ako je dužina valova sunčevih zraka dovoljna da postigne određeni intenzitet. To je moguće uglavnom samo ljeti.
Sada, dok smo većinu dana kod kuće, trebamo paziti na dovoljan unos ovog važnog vitamina.
Međutim, stručnjaci upozoravaju ljude da ne koriste velike doze dodataka vitamina D kao preventivnu mjeru. Pretjerane količine mogu uzrokovati štetu i povezuju se s rizikom od kognitivnog pada.