Još krajem februara južnokorejski zdravstveni dužnosnici na prvim crtama borbe protiv koronavirusa primijetili su neobičan fenomen: nakon odležane zaraze i oporavka od bolesti, pacijent je testiran pozitivno po drugi put. Više takvih primjera bilo je ranije evidentirano i u Kini i Japanu.
U roku od nekoliko sedmica broj pacijenata koji su pozitivno reagirali na test nakon oporavka dvostruko se povećavao, a trend je do danas postao više nego jasan: najmanje 141 oporavljena osoba u Južnoj Koreji potvrdila je iznova pozitivnost na SARS-CoV-2, prema korejskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Najviše pojava registrirano je u Daegu i provinciji Sjeverni Gyeongsang, izvornom centru epidemije, a čak 55 slučajeva bili su mladi ljudi u 20-im i 30-im godinama.
"U slučaju SARS-a i MERS-a, koji su također iz porodice koronavirusa, nismo uočili pojavu pozitivnih ljudi nakon potpunog oporavka", izjavio je za hongkonški South China Morning Post zamjenik direktor južnokorejskog centra za kontrolu i prevenciju (KCDC) Kwon Jun-wook.
Sjećajući se ranijih epidemija teškog akutnog respiratornog sindroma i respiratornog sindroma Bliskog Istoka, poručio je naciji kako se čini da je novi koronavirus "vrlo zloban i vrlo lukav“.
Iako je sporna grupa pacijenata samo mali dio od 7.500 izliječenih u ovoj zemlji, fenomen je širom svijeta pokrenuo važna pitanja u glavama koje se trude što bolje razumjeti Covid-19, misterioznu bolest dosad odgovornu za više od 130.000 smrti i zaustavljanje ekonomskih tokova širom planete.
Direktor KCDC-a Jeong Eun-kyeong među onima je koji sugeriraju da se virus "reaktivira“, iako ustanova koju vodi tek treba donijeti službene zaključke. Ne bi ovo bilo prvi put da neki virus duže vrijeme može hibernirati u pacijentu ili ostati aktivan samo u određenim dijelovima tijela: ebola, naprimjer, često može ostati prenosiva seksualnim putem i od oporavljenog pacijenta.
Kim Woo-joo, stručnjak za zarazne bolesti bolnici u Južnoj Koreji, objavio je na Twitteru kako je mogućnost mutacije koronavirusa glavna medicinska briga zbog zabilježenih pojava relapsa.
"Petina kod kojih je to zabilježeno su zdravi ljudi s dobrim imunološkim sistemom, ali su ipak bili pozitivni nakon što im je dijagnosticirano izlječenje", tvrdi Kim.
On upravo ispituje je li posrijedi bio problem s njihovim imunološkim sistemom ili je virus mutirao i zaobišao klasičnu odbranu organizma.
Američki stručnjak za zaraze William Schaffner smatra da je pozitivnost oporavljenih tek manji problem, a da će prava teškoća biti ako se uz testove reaktiviraju i simptomi bolesti.
To će otvoriti dileme mogu li ikakvi tretmani i terapije uopće pomoći da se eliminira virus iz tijela – brine profesora preventivne medicine i zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu.
Schaffner prognozira da bi ponavljajuća bolest mogla predstavljati dodatno opterećenje svjetskim zdravstvenim sistemima, a također će zahtijevati i dugoročnije praćenje pacijenata nakon otpusta iz bolnice.
I Cho Sung-il, profesor epidemiologije na Nacionalnom univerzitetu u Seulu, mogućnost ponavljanja bolesti smatra "malo vjerovatnom, ali vrlo uznemirujućom, jer bi pacijenti mogli ponovo postati zarazni nakon otpusta.
Australski imunolog s Univerziteta u Queenslandu Ian Frazer nakon provedenih laboratorijskih testiranja na životinjama koronaviruse u oporavljenih pacijenata primarno smatra rezidualnim, zaostalim oblikom bolesti, a ne ponovnom infekcijom.
Michael Kinch, direktor Centra za istraživačke inovacije u lijekovima i biotehnologiji na američkom Univerzitetu Washington izjavio je za tamošnje medije kako bi bilo vrlo neobično vidjeti povratak skrivene bolesti u slučaju virusa poput SARS-CoV-2.
"Tako nešto je moguće samo u slučaju HIV-a, i to zato što se taj virus integrira u genom domaćina", rekao je Kinch.
On pretpostavlja da je reaktivacija koronavirusa jednostavno ponovna infekcija, jer neke ljude zaraza ovom bolešću ne dovede automatski i do imuniteta.
"Ako se SARS COV-2 ponaša poput svojih manje virulentnih prethodnika, onda se od njega neće biti moguće zaštititi vakcinom, jer će svejedno postojati mogućnost ponovne infekcije. Za dvije do tri sedmice nakon infekcije tijelo proizvodi antitijela, ali to se ne događa uvijek“, upozorava američki istraživač.
Oko pet posto ljudi vakcinisanih protiv hepatitisa B, naprimjer, također ne proizvodi antitijela u svojoj krvi. Jednako tako, možda i neki ljudi zaraženi virusom SARS-CoV-2 naprosto ne stvaraju antitijela protiv uzročnika i zato se mogu ponovno inficirati.
Po čovječanstvo najbenignije moguće rješenje ovoga čudnog korona rebusa stav je singapurskih naučnika: oni smatraju kako povratnički slučajevi bolesti nisu ni recidivi ni ponovne infekcije, nego odrazi dugotrajnog "prolijevanja" ostataka virusa po organizmu, što nekad zna biti slučaj i kod obične gripe.
Najvjerodostojniji odgovor na ovaj misterij dati će uskoro ipak Južna Koreja i njeni nauččnici: fenomen je najmasovniji na njihovu tlu, a i dosad su odradili vrhunski posao s epidemiološkim nadzorom i masovnim testiranjima.
