Svake godine sve više inostranih državljana traži radnu dozvolu u našoj zemlji. Prema podacima Udruženja poslodavaca FBiH, na tržištu nedostaje oko 30.000 radnika. Poslodavci tvrde da će novom odlukom o povećavanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca ovaj problem biti riješen. Dok desetine hiljada bh. građana trbuhom za kruhom odlazi u zemlje EU, BiH i zvanično uvozi radnike. Strani radnici zarađuju plate koje su skoro iste kao i domaći radnici sličnih kvalifikacija. Najčešće su im osigurani hrana i smještaj.
Procedura za izdavanje radne dozvole
Prema posljednjim podacima Udruženja poslodavaca FBiH u prošloj godini izdato je skoro 3.000 radnih dozvola.
Međutim, novom odlukom Vijeća ministara taj će broj biti značajno povećan.
Podsjetimo, Vijeće Ministara BiH je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova donijelo Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu. Za koje djelatnosti je najviše povećan broj dozvola detaljnije možete pogledati ovdje.
U razgovoru za Raport Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, pojasnio je kakve plaće mogu očekivati strani državljani te kojih zanimanja nam najviše nedostaje.
"Vijeće ministara BiH je donijelo dobru odluku. U nekim djelatnostima imamo deficit radnika. Međutim, ovo što su donijeli je samo jedan od uslova koji je potreban, ali nije dovoljan. Druga stvar na kojoj treba raditi je da se liberizuje procedura za zapošljavanje stranaca. Nije rješenje da procedura za izdavanje radne dozvole traje 6 do 7 mjeseci", kazao je Smailbegović.
Radna dozvola se izdaje na tri, šest, devet ili 12 mjeseci. Smailbegović pojašnjava da svaka dozvola se može produžiti.
"Najviše nam nedostaje radnika u građevini, industriji, ugostiteljskom sektoru... Naravno, dolazit će iz svih zemalja svijeta. Već imamo dosta radnika iz Turske na terenu. Mislim da će doći u obzir i Azija, tačnije Bangladeš, Pakistan, Indija... Strani radnici koji nam budu dolazili imaju poreski status, kao i naši. Mislim da će plaće biti kao i za naše radnike. Nema ih smisla puno više plaćati. U prosjeku će se to izjednačiti s plaćama i primanjima naših zaposlenika. Moguće je da troškovi za njih budu za nijansu viši, jer im se mora regulirati i smještaj i prijevoz", kazao je Smailbegović.
Šatorović: Pogrešan potez
S druge strane, oštre kritike na ovu odluku dolaze iz Saveza samostalnog sindikata. Kako je za Raport kazao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnog sindikata, radi se o totalnom pogrešnom potezu.
"Sve je više inostranih radnika u BiH i to može dugoročno nanijeti velike štete privredi, ali i političkoj situaciji u BiH. Zbog kile mesa, koljemo cijelog bika. Puno bolje bi bilo da su našim radnicima povećali plaće i zadržali ih na ovim prostorima. Mi sada uvozimo nekvalitetnu, neobučeno, lijenu radnu snagu. Oni definitivno ne mogu odgovoriti zadatku i uslovima kakvi vladaju u BiH", smatra Šatorović.
Dodao je kako će vrijeme pokazati da će masovni dolazak inostranih radnika dovesti do još većeg odlaska radne snage iz BiH.
"Vrlo je teško očekivati od takve radne snage da se prilagodi životu i uslovima u našoj zemlji. Bojim se da ne dobijemo puno više kontraefekata. Ovo će dodatno umanjiti cijene naših radnika. Dobit ćemo situaciju da se i oni koji nisu razmišljali o odlasku, odluče na takav korak. Ovo ne ide u prilog ni zaštiti privrede, ali ni radnika i države", stav je Šatorovića.
