Pandemija kornavirusa izazvala je neviđenu ekonomsku krizu u svijetu. Brojne zemlje našle su se u finansijskom rascjepu uslijed potpunog zatvaranja ekonomije, ali i upumpavanja ogromnih sredstava u zdravstveni sistem.
Upravo zbog toga većina zemalja svijeta radi rebalanse budžeta i traže se stavke na kojima se može uštedjeti.
Velika Britanija, jedna od najvećih ekonomija svijeta, odlučila je tako zamrznuti plaće u javnom sektoru na tri godine!
U javnom sektoru Velike Britanije radi oko 5 miliona ljudi i jasno je da ovakva odluka vlasti nije popularna i da je naišla na niz negodovanja.
Britanski ministar finansija Rishi Sunak iznijet će u srijedu plan za obuzdavanje plaća i uspostavljanje ravnoteže u budžetu. Prema procjenama vlade, trogodišnje zamrzavanje plaća u javnom sektoru donijelo bi uštedu od 23 milijarde funti. Pričuvna je varijanta ograničiti rast plaća na samo jedan posto godišnje, pri čemu bi ušteda iznosila 11 milijardi funti.
Ovom planu očekivano su se usprotivili sindikati, koji ga smatraju dodatnim udarcem svojim članovima usred krize. Mnoga će obećanja biti pogažena, smatra Kevin Courtney, koji upozorava da je Johnson obećao povećati plaće učiteljima na više od 30.000 funti godišnje do 2022. godine.
Britanska je vlada dosad samo na borbu protiv pandemije potrošila više od 210 milijardi funti, a očekuje se da će do proljeća sljedeće godine potrošiti još desetke milijardi. Zbog tih troškova i pada BDP-a, vladin Ured za budžetsku odgovornost očekuje da će se Ministarstvo finansija ove godine morati zadužiti za 400 milijardi funti. Procjenjuje se također da će budžetski deficit biti dvostruko veći nego 2008. godine. Velika Britanija u javnom sektoru ima više od 5.4 miliona zaposlenih, a većina ih radi u zdravstvu i obrazovanju.
Šta je u međuvremenu uradila BiH?
Apsolutno ništa.
Iako su predsjednici stranaka na samom početku pandemije obećali smanjenje plaća u javnom sektoru, prije svege one ministarske i parlamentaraca, od toga nije bilo ništa.
Tačnije, za vrijeme pandemije i krize koju je izazvala institucije BiH, bilo kojeg nivoa, nisu učinile ništa što bi poremetilo plaće i primanja uposlenih u javnom sektoru. Čak šta više, život im je bio ugodniji.
Naime, za vrijeme totalnog lockdowna u BiH, uposlenici u javnom sektoru dobivali su pune plaće, nakande za prijevoz, tople obroke. Da stvar bude gora, u institucijama BiH isplaćeno su regresi.
Dodatak za godišnji odmora u iznosu od oko 420 KM isplaćeni su svima u institucija FBiH, prije toga je Kanton Sarajevo skršio oko 6 miliona na istu namjenu.
Tu nije kraj.
U brojnim javnim kompanijama isplaćivale su se kojekakve nagrade i stimulacije, dodatni honorari i stimulacije na plaću.
Dakle, za razliku od Velike Britanije, niti jedan ministar finansija u BiH niti šef neke vlade nije imao hrabrosti skresati visoka primanja u javnom sektoru i preusmjeriti ih u ekonomiju ili zdravstvo.
Kako će to utjecati na našu ekonomiju?
Još ranije su brojni ekonomisti upozoravali da će pademije biti pogubna za našu privredu.
Brojna preduzeća se gase, a hiljade ljudi ostaje bez posla.
U međuvremenu, BiH se samo zadužuje kako bi održala privid da sve funkcionira.
Ekonomista Faruk Hadžić ranije je kazao da ukoliko vlade ne poduzmu jasne korake i skrešu preglomazni javni sektor, BiH neće biti u stanju vraćati kredite koje je uzela od međunarodnih institucija, što bi vodilo u potpuni bankrot.
