Evropsko jedinstvo oko rata u Ukrajini ugroženo je jer se pozornost javnosti sve više prebacuje s bojnog polja na brige o troškovima života, pokazuju ankete provedene u 10 evropskih zemalja, uz produbljivanje podjela između birača koji žele brzi završetak sukoba i onih koji žele vidjeti Rusiju kažnjenu.
Istraživanje u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španiji i Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da je podrška Ukrajini i dalje visoka, ali da su se preokupacije premjestile na šire posljedice sukoba.
'Evropljani su dosad iznenadili Putina – i sebe – svojim jedinstvom, ali sada dolaze veliki stresovi', rekao je Mark Leonard, koautor izvještaja Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) o promjeni stava prema ruskoj invaziji, prenosi Guardian.
Istraživanje je pokazalo da uprkos snažnoj potpori Ukrajini, mnogi glasači u Evropi žele da rat završi što je prije moguće - čak i ako to znači da Ukrajina gubi teritorij.
Taj stav često ne odražava stav nacionalnih vlada, rekli su autori, upozoravajući čelnike EU-a na 'maksimalističke stavove' o ratu i sugerirajući da ostaju strogi prema Rusiji, ali oprezni u pogledu opasnosti od eskalacije.
Anketa provedena između 28. aprila i 11. maja pokazala je gotovo univerzalnu potporu Ukrajini, a 73% ispitanika u 10 zemalja okrivljuje Rusiju za rat.
Više od 80% u Poljskoj, Švedskoj, UK (83%) i Finskoj (90%) reklo je da smatra Rusiju odgovornom, zajedno s velikom većinom u Italiji (56%), Francuskoj (62%) i Njemačkoj (66%).
Ujedno, ispitanici smatraju Rusiju najvećom preprekom miru.
Većina u ovih 10 zemalja smatra da bi vlade trebale prekinuti gospodarske i kulturne odnose s Moskvom, a većina - koja se popela na 71% u Poljskoj - također se zalaže za prekid diplomatskih odnosa.
Slično, 58% u 10 zemalja – što se popelo na 77% u Finskoj – željelo je da EU smanji svoju ovisnost o ruskoj energiji, čak i na račun klimatskih ciljeva EU, sugerirajući javnu potporu novom krugu sankcija.
No, ankete ECFR-a pokazale su jasnu podjelu između Evropljana koji žele mir što je prije moguće (35% u 10 zemalja) i onih koji žele pravdu – definiranu kao vraćanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i pozivanje Rusije na odgovornost (22%).
Oni koji dijele antiruske osjećaje, ali i strahove od eskalacije, čine je oko 20% birača, pokazao je izvještaj - s velikim razlikama među zemljama.
Onih koji se bespogovorno zalažu za mir i vjeruju da će Ukrajini biti gore nego Rusiji nakon sukoba najviše je u Italiji (52%), pokazalo je istraživanje, dok je u Poljskoj najviše onih koji žele osvetu (41%) .
Zanimljivo, oni koji žele da Rusija ispašta ujedno podržavaju prekid gospodarskih, diplomatskih i kulturnih veza, dok većina onih koji su za mir podržavaju samo prekid gospodarskih veza.
Ispitanike u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj najviše brinu troškovi života i cijene energije, dok su ispitanici u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj najviše zabrinuti zbog prijetnje nuklearnim ratom.
Kako se sukob odugovlači i troškovi rastu, vlade će sve biti sve više prisiljene 'uravnotežiti težnju za evropskim jedinstvom s mišljenjima koja se razilaze i unutar i među državama članicama', pišu autori istraživanja, ukazujući na 'sve veći jaz između stajališta mnogih vlada i javnog raspoloženja u njihovim zemljama'.
