Porast cijena osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini najviše su osjetili penzioneri. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.
„Najviše je poskupilo ulje i šećer“, kaže Sajma Karić iz Sarajeva, piše DW.
Ova 80-togišnja penzionerka živi sama i njena mjesečna penzija od 380 konvertibilnih maraka (približno 90 eura) jedva da može pokriti troškove režija i lijekova.
Trule jabuke
"Pratim akcije u prodavnicama pa kupim i napola trule jabuke, jer budu manje od marke. Kupujem na komad, jedan krompir, jednu mrkvu, jedan limun i tako…“, objašnjava Sajma.
Na području Federacije BiH živi blizu 450.000 penzionera, a 62 odsto njih prima najnižu penziju od 382 KM.
„Ko živi u gradu, u stanu, dok plati sve komunalije on se zaduži. Njemu za lijekove i hranu ne ostaje skoro ništa“, priča za DW predsednik Saveza udruženja penzionera FBiH, Redžo Mehić.
On navodi kako veliki broj starijih ljudi preživljava zahvaljujući pomoći djece i rodbine:
"„Bez njihove pomoći, mnogi od nas ne bi mogli preživjeti“.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou za BiH u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4%.
Prema podacima objavljenim na sajtu Ministarstva trgovine FBiH, potrošačke cijene u novembru 2021. u prosjeku su porasle za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec. Najviše su rasle cijene stanovanja, vode, struje, gasa...
Porast cijena osjetila je i Irma Šuman, zaposlena sa, kako kaže, redovnim primanjima. Pored nje, kućnom budžetu doprinosi i muž, ali kaže kako su u posljednje vrijeme ulje, šećer, kafa, te voće i povrće osjetno skuplji.
„Litar ulja je koštao 2,7 KM, a sada je 3,6 KM. Kafu od 500 grama plaćala sam 5,9 KM, sada je 8,5 KM“, navodi Irma.
Ona ima četverogodišnju ćerkicu, kojoj plaća vrtić, te stambeni kredit.
"Dok banka uzme ratu za kredit, platim režije i vrtić, ostane mi 160 KM za hranu“, objašnjava ona.
Predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić kaže kako je rast cijena osnovnih životnih namirnica evidentan u posljednja tri meseca.
„Porast cijena najteže podnose penzioneri i zaposleni u realnom sektoru. Mnogi od njih su ostali bez posla, zbog pandemije, dok oni koji su zadržali poslove sada mjesecima čekaju plate“, objašnjava Bulić.
Potrošačka korpa
Prosječna mesečna bruto plata u BiH za novembar 2021. iznosila je 1.579 KM (skoro 800 eura), prosječna neto plata u BiH za avgust 2021. iznosila je 1.000 konvertibilnih maraka (511 eura), dok je u Republici Srpskoj u istom mjesecu iznosila 1.025 konvertibilnih maraka (524 eura).
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za oktobar 2021. iznosi 2.101 KM (1.075 eura). Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom, po tom je računu - manja od 50 posto.
Bulić objašnjava da prosječnu platu u BiH nema većina zaposlenih.
„Statistika je takva, u prosjek se uračunavaju i plate državnih funkcionera, doktora, profesora, no to nije realan prikaz stanja na terenu. Naime, većina zaposlenih u realnom sektoru nema prosječnu platu.
Zaposlene u trgovačkim lancima imaju plate od 500 do 700 KM (od 250 do 350 eura), kao i mnogi radnici sa srednjom stručnom spremom“, objašnjava Bulić.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića trend rasta cijena nastavit će se i u narednom periodu.
„Mnogo je faktora na globalnom nivou koji su utjecali na rast cijena. To su prije svega posljedice pandemije, a potom energetska kriza prouzrokovana situacijom u Ukrajini. Sve to kreira negativne utjecaje koje prvo osjete male zemlje poput BiH", smatra Čavalić.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,56 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru.
Gorivo je skuplje i u pojedinim dijelovima bh. entiteta Republika Srpska. Cijena litra benzina je sa 2,29 KM porasla na 2,36 KM.
I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.
Poslovanje firmi
Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i robe. Prevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela akciza na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.
Iako su cijene nafte i naftnih derivata kao i struje u porastu, a one direktno uzrokuju rast cijena ostalih proizvoda, vlasti u BiH kao da ignorišu trenutno stanje.
„Činjenica je da su mogućnosti za djelovanje bh političara male, ali bez obzira, vlasti ove države se ponašaju, kao i obično, tako da ne žele trošiti političku energiju na rješavanje ekonomsko-socijalnih pitanja“, smatra Čavalić.
Gordana Bulić iz tuzlanskog Kluba potrošača kaže kako BiH skoro da i nema instrumente za djelovanje i zaštitu građana od poskupljenja.
„Samo jednom su vlasti u BiH donijele mjeru, tokom pandemije, da se cijene vrate na prethodni nivo, te su rezultati odmah bili vidljivi", smatra Bulić.
Bulić tvrdi kako su vlasti na svim nivoima u BiH do sada morale pronaći odgovarajuće mjere kako bi pomogle najugroženijim kategorijama stanovništva, međutim, takvih mjera, osim sporadičnih jednokratnih pomoći, uglavnom nema.
„Mi nemamo jedan krompir u robnim rezervama, a kamo li nešto drugo“, kaže Bulić.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, 15 odsto građana je u apsolutnom siromaštvu dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.
