Nema ko ne voli domaće krofne, koje su pripremane po starom receptu koji se prenosio sa koljena na koljeno. Vazdušasto mekano tijesto i hrskava korica je ono što čini krofne tako neodoljiivim.
Ipak, mnoge današnje domaćice u nedostatku vremena pribjegavaju brzim rješenjima kada je priprema krofni u pitanju, zbog čega one nerijetko izgledaju drugačije od onoga kako su zamislile.
Tako se događa da tijesto ili ne naraste dovoljno i liči na uštipke, ili upije višak ulja, a nerijetko i krofne iznutra budu žilave. Da vam se to ne bi desilo, pridržavajte se starinskih pravila koja su poštovale naše bake.
Kvasac, a ne prašak za pecivo
Prave krofne moraju da sadrže kvasac. Istina je da i uz prašak za pecivo tijesto može da naraste, ali krofna nikada neće biti onako vazdušasta kad je prelomite, ako u tijesto umjesto kvasca stavite prašak za pecivo.
Tijesto mora da se udvostruči
Kad riješite da pravite krofne, odvojite dovoljno vremena za ovaj poduhvat. Nemojte brzati i vaditi krofne ako tijesto nije udvostručilo svoju zapreminu u suprotnom, krofne će biti žilave.
Kad jednom zamijesite tijesto, ostavite ga da odstoji na toplom mjestu da uskisne. Tek kad primijetite da se tijesto udvostručilo, možete da ga premjesite, jer samo tako će se na ispečenim krofnama pojaviti onaj prepoznatljivi bijeli vijenac između polovina.
Prava količina masnoće i idealna temperatura za pečenje
Krofne moraju da plivaju u vrućem ulju, a ukoliko štedite na masnoći u kojoj ćete pržiti krofne, opet ćete dobiti uštipke umjesto vazdušastog tijesta. Idealna temperatura za prženje krofni je između 180 i 190 stepeni. Ukoliko nemate kuhinjski termometar, poslužite se starim trikom, a to je da u zagrijanu masnoću pospete prstohvat brašna.
Ako brašno odmah počne da cvrči, temperatura je adekvatna. U suprotnom kada se prži na niskoj temepraturi tijesto upija višak ulja, dok će sa druge strane previsoka tepmeratura učiniti da spolja izgore, a iznutra ostanu žive.
