Na hrvatskim parlamentarnim izborima vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića uspjeli su zadržati vodeću poziciju. Pokazali su to djelomični rezultati i ankete birača koje je objavilo izborno povjerenstvo. Prema izlaznim anketama, Plenkovićeva Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojila je 59 od 151 zastupnika u Saboru, dok je lijevo-liberalni opozicioni savez predvođen predsjednikom Zoranom Milanovićem osvojio 43 mjesta.
Treća snaga po snazi bio je desničarski Domovinski pokret (DP) s 13 mandata, a slijede ga građanska stranka Most (Most) s jedanaest mandata i Zelena stranka Možemo s jedanaest. Most i Možemo zamijenili su mjesta u odnosu na anketu birača objavljenu neposredno nakon završetka izbora, što znači da je HDZ mogao dobiti jedan mandat. Daljnji mandati pripali su manjim strankama.
Prvi djelomični rezultati pokazali su da je HDZ još jasnije u prednosti. Nakon otprilike trećine prebrojanih glasova, vladajuća stranka osvojila je 61 mjesto, dok je lijevi opozicioni savez imao 42 mjesta. Stručnjaci su očekivali da će se prednost HDZ-a smanjivati kako prebrojavanje bude napredovalo jer je u glavnom gradu Zagrebu, uporištu lijevih stranaka, prebrojana je tek petina glasova.
HDZ-u, koji je dosad vladao uz potporu manjinskih zastupnika, ubuduće će trebati partner iz redova opozicionih stranaka. Odaziv birača bio je ogroman. Do 16.30 glasalo je 50,6 posto birača, 16,6 postotnih bodova više nego u ovom trenutku prije četiri godine.
Potpredsjednik HDZ-a Gordan Jandroković slavio je “treću čistu izbornu pobjedu zaredom”. U prvom reagiranju rekao je, s obzirom na specifičnosti hrvatskog izbornog sistema, da bi HDZ mogao skupiti još nekoliko mandata više. Ostao je oprezan po pitanju moguće koalicije s desnim Domovinskim pokretom, od čega je premijer Plenković ranije držao distancu.
Lijevo-liberalni opozicioni savez nije se odrekao nade u promjenu vlasti. Socijaldemokratski političar Arsen Bauk naglasio je da će opozicione stranke, prema izlaznim anketama, imati 82 mandata, što je više od dosadašnjeg tabora koji čine HDZ, Hrvati izvan domovine i manjinski zastupnici. Bauk je pritom mislio na istraživanje objavljeno u 19 sati prema kojemu HDZ još ima 58 mandata.
Dakako, sastavljanje vlade moglo bi biti teško za HDZ koji je do sada imao 66 mandata. Domovinski pokret vjerovatno će odigrati ključnu ulogu. Njihovi su se predstavnici izborne večeri držali povučeno, ali su isticali da odbijaju saradnju s Možemom, ali i strankom srpske manjine SDSS, koja je ranije podržavala HDZ-ovu vladu. Mediji su stoga već nagađali o mogućim prebjezima iz redova DP-a u premijersku stranku.
Iznenađenje izborne večeri bio je snažan nastup zelene stranke Možemo koja je ostvarila goleme dobitke. “Mi više nismo zagrebačka stranka, već postajemo nacionalna stranka”, rekao je saborski zastupnik Možemo Gordan Bosanac. Prema pisanju Jutarnjeg lista, prvi kontakti stranačkog vodstva Možemo i socijaldemokrata (SDP), koji predvode lijevi oporbeni savez Rijeke pravde, dogodili su se na izbornoj večeri. Možemo je potvrdio da samo želi podržati koalicijsku vladu bez sudjelovanja desnih stranaka poput Mosta.
Izbori su tek drugi put od uvođenja demokratije održani radnim danom. Promatrači su izvijestili o velikom interesu birača, posebno mlađe generacije. Opozicioni savez “Rijeka pravde” neformalno je vodio predsjednik i bivši premijer Zoran Milanović, iako mu je Ustavni sud formalno zabranio kandidiranje.
Kratkom i nesvakidašnjom predizbornom kampanjom dominirala je žestoka rasprava između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića. Tokom predizborne kampanje premijer je predsjednika opisao kao "političku štetočinu" i "kršitelja ustava". Plenkovića je pak nazvao “kumom kriminala” i kritizirao “najkorumpiraniju vlast u hrvatskoj povijesti”. HDZ je opisao kao kriminalni kartel.
Od ukupno 151 mandata u Hrvatskom saboru, 140 zastupničkih mjesta raspoređeno je u deset izbornih jedinica. Daljnjih osam mandata rezervirano je za manjine, a tri za dijasporu. Hrvati u inostranstvu tradicionalno glasaju konzervativce, prije četiri godine HDZ je osvojio sva tri mandata.
Na izbore je pozvano oko 3,7 miliona Hrvata. Od toga 3,5 miliona živi u Hrvatskoj, a preko 222.000 u inostranstvu. U Hrvatskoj su biračka mjesta otvorena u srijedu u 7 sati, dok se u inostranstvu moglo glasati u utorak i srijedu. U australijskim gradovima Canberra, Sydney i Melbourne u ponedjeljak kasno navečer po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta. U inostranstvu je bilo moguće glasati u ukupno 41 zemlji, uključujući 20-ak evropskih. U Austriji se glasalo u hrvatskoj ambasadi u Beču, a prema pisanju agencije Hina pravo glasa ima oko 10.000 ljudi u toj zemlji, prenosi Kleine Zeitung.
