Dugo se spekulira hoće li se koronavirus ponašati slično kao i ostali virusi kada dođe toplije vrijeme. Čini se kako ima razloga da se to i dogodi, što je pokazalo najnovije kinesko istraživanje.
Malo optimizma
Naime, više temperature i veća vlaga u zraku ipak bi mogli usporiti širenje koronavirusa, tvrde naučnici s kineskih univerziteta u Beihangu i Tsinghu koji su od početka epidemije u toj zemlji proučavali utjecaj temperatura na koronavirus. Studija s rezultatima istraživanja koronavirusa pokazala je da bi toplije vrijeme moglo utjecati na pandemiju koronavirusa, ali i dodaju da samo taj faktor ipak neće svesti broj zaraženih na nulu i u potpunosti zaustaviti pandemiju.
Ipak, naučnici su ovaj put unijeli malo optimizma u ovu tešku zdravstvenu situaciju u svijetu jer se pokazalo da koronavirus ne može preživjeti, primjerice, na 30 stupnjeva Celzijevih, a svaki porast temperature za jedan stepen ili vlage za jedan posto usporit će brzinu prijenosa ove bolesti s čovjeka na čovjeka. Studija je pokazala kako je u Kini padao broj zaraženih, odnosno koji su sve parametri na to utjecali. Naučnici su sada uvjereni da su rigorozne mjere poput karantena cijelih pokrajina i toplije vrijeme bili ključni faktor za smirivanje epidemije.
Važan je i argument da su više temperature smanjile broj osoba na koje jedan zaraženi može prenijeti bolest s prosječnih 2,5 na 1,5. Naime, epidemija je u Kini dosegnula vrhunac u februaru, a onda je početkom proljeća, odnosno dolaska viših temperatura širenje imalo silazni tok, i to u 100 kineskih gradova u kojima je provedeno istraživanje.
Kraći domet
Pratila se promjena temperature i vlage u zraku prije 24. januara kad su krenule karantene i druge rigorozne mjere te nakon tog datuma sve do polovice marta. Pritom se za usporedbu koristio koeficijent R kojim se mjeri prosječni broj osoba koje može zaraziti jedan zaraženi koronavirusom. Također su se uzimali u obzir i drugi čimbenici koji bi mogli utjecati na brzinu prenosa bolesti, poput gustoće naseljenosti gradova i njihova ekonomskog statusa. Nakon toga su stručnjaci procijenili koliko će osoba zaraziti jedan zaraženi. Prosjek je inače bio između 2 i 2,5 osoba, ali definitivno se s porastom temperature i vlage taj prosjek smanjivao.
Zasad stručnjaci ne žele spekulirati zašto se virusi, uključujući i “porodicu” koronavirusa kojima pripada uzročnik Covida-19, brže šire na nižim temperaturama, osim što je poznato “da kroz vlažni zrak teže putuju, odnosno imaju kraći domet”. Među ostalim, naučnici drže kako bi utjecaj mogao imati i podatak da je ljudski imunitet tokom zime “uspavan” te da suhi zrak isušuje sluznicu nosa, koja je prva linije obrane, pa baš kroz nos najlakše ulaze virusi.
