Vatikan će danas otpečatiti arhivu o najkontroverznijem papi u povijesti, Piju XII i možda razjasniti zašto je "ratni" poglavar Katoličke crkve ostao nijem tokom holokausta. Dvjesto istraživača unaprijed je zatražilo pristup velikoj količini dokumenata, koji će postati dostupni javnosti nakon inventure za koju je arhivistima Svete stolice trebalo 14 godina. Dokumenti papinskih nuncija
Među njima će biti cijenjeni njemački historičar Hubert Wolf i njegovih šestero asistenata, koji su već osigurali dvogodišnje finansiranje za proučavanje dokumenata pokojnog pape. Wolf, specijalist za odnose Pija XII i naciste, jedva čeka da mu u ruke dospiju dokumenti 70 papinskih nuncija, Pijevih "očiju i ušiju" u to doba.
Među dokumentima bi trebali biti i zapisi o apelima jevrejskih organizacija da im se pomogne i Pijeva komunikacija s američkim predsjednikom Franklinom Rooseveltom. Tu su i poslijeratni dokumenti o odnosu prema svećenicima za koje se sumnjalo da gaje simpatije prema komunistima. Vatikan je prije decenije objavio dokumente koji pokrivaju period holokausta, kompilirali su ih jezuiti, ali neki ključni dijelovi nisu bili među njima, uključujući papina pisma i odgovore o nacističkim strahotama. "Jezuiti su objavili dokumente o koncentracijskim logorima koje je papa dobio, ali nismo vidjeli njegove odgovore. Ili ne postoje ili nisu u Vatikanu", rekao je Wolf AFP-u.
Eugenio Pacelli, budući papa Pio XII, bio je nuncij u Njemačkoj od 1917. do 1929. Tu je doživio uspon nacista na vlast, a potom je vraćen u Rim jer ga je njegov prethodnik Pio XI imenovao svojim državnim tajnikom. Pacelli je za papu izabran 2. marta 1939. i pontifikat mu je trajao do 1958. Iz dosad objavljenih dokumenata vidljivo je da su ga izvijestili o sudbini evropskih Jevreja.
"O tome nema dileme, Pio XII znao je za ubijanje Jevreja. Nas zanima kada je to prvi put saznao i je li povjerovao toj informaciji", dodaje Wolf. Tajnovita božićna poruka Pio XII na badnjak 1942. izgovorio je božićnu poruku o kojoj povjesničari i danas raspravljaju. U dugom tekstu nalazi se i referenca na "stotine hiljada ljudi koji su, bez ikakve svoje krivice i često samo zbog nacionalnosti ili rase, osuđeni na smrt".
Jesu li poruku izgovorenu na italijanskom i emitiranom samo jednom, u kojoj se eksplicitno ne spominju Jevreji i nacisti, čuli i razumjeli njemački katolici?
"Čuli su je samo nacisti", kaže Wolf, objašnjavajući da su radio valovi tada bili ometani i da je papa, ako je stvarno htio da ga njemački vjernici čuju, trebao govoriti njemački.
"Pio XII nakon rata je rekao britanskom ambasadoru: 'Bio sam vrlo jasan'. A ovaj mu je odgovorio: 'Ja vas nisam razumio'", kazao je historičar. Zagovornici postupaka Pija XII kažu da je on bio bivši diplomat, obučen da bude oprezan i zabrinut bi li u suprotnom mogao zaštititi katolike od progona. Tvrde da jednostavno nije mogao biti direktan. Historičari smatraju da je Crkva sakrila oko 4.000 Jevreja u svojim institucijama u Rimu tokom rata.
"Istina, bilo je Jevreja koje su spasili u samostanima. Ali zašto su ih drugdje ubijali ljudi koji su se smatrali kršćanima", kaže američki historičar David Kertzer, dobitnik Pulitzerove nagrade.
Papina šutnja
Za njega nema dileme da je "papina šutnja" ključna u tome.
"Nije bio sretan zbog masovnih ubistava. Činio se uzrujan. Ali ipak, nikad nije izgovorio riječ Jevrej", naglašava Kertzer.
Wolf dodaje da je Pio XII nakon rata ostao vrlo povučen i nikada nije rekao ništa o holokaustu. Također, nije priznao stvaranje Države Izrael 1948. Zašto?, pita Wolf.
