Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) velikom većinom glasova usvojio je u ponedjeljak preporuke za Zapadni Balkan.
Preporuke predstavljaju poziciju EP-a kada je riječ o nastavku politike proširenja, a pozivaju na veće angažiranje sa zemljama Zapadnog Balkana, borbu protiv korupcije, promociju pomirenja u regiji te na uspostavljanje adekvatnog finansiranja zemalja u procesu pristupanja EU, javlja Al Jazeera Balkans.
Peporukama i usvojenim amandmanima ukazuje se na mogućnost paralelnog odvijanja procesa unutrašnje reforme i proširenja EU-a i definira konačan cilj procesa pristupanja, prenosi Tanjug.
„Mora se osigurati da poboljšana metodologija podržava punopravno članstvo kao konačni cilj i da EU postavi jasna pravila i kriterije kojih će se pridržavati kao bi povratila kredibilitet“, piše u preporukama.
Nacrt preporuka je sačinio izvjestilac EP-a Tonino Picula, ususret samitu EU - Zapadni Balkan, koji je, zbog pandemije Covid-19, pomjeren sa maja na najvjerovatnije kraj juna.
Tekst preporuka EP-a podržava neke od ideja koje je Evropska komisija već predstavila u novoj metodologiji procesa pristupnja, kao što je otvaranje poglavlja u klasterima, kako bi se "grupiranjem tema i politika osigurale, ali i moguće ubrzale, konkretne reforme".
Istovremeno, traži se i snažniji mehanizam uslovljavanja, odnosno reverzibilnost procesa pristupanja.
„Treba razmotriti uvođenja glasanja kvalificiranom većinom kada je riječ o procesu pristupanja EU, pri čemu bi se princip jednoglasnosti zadržao u Vijeću EU-a kada se odlučuje o otvaranju, odnosno zatvaranju pristupnih pregovora“, navodi se u tekstu.
Preporuke zahtijevaju i jasnija mjerila uspjeha i napretka za svaku pojedinu zemlju kandidata, kao i kontinuiranu evropsku podršku tokom cijelog procesa.
Uz to, predlaže se da kandidati koji su već u pregovorima o članstvu, Srbija i Crna Gora, mogu nastaviti proces i po novoj metodologiji, ako "sami tako odluče".
EP traži veće "političke podsticaje" za zemlje zapadnog Balkana i daje podršku postepenom uključivanju zemlja kandidata u EU sektorske politike programe i prije dobijanja članstva.
Insistira se i dalje na postepenom usklađivanju vanjske i sigurnosne politike zemalja u procesu pristupanja s politikom EU-a, kao i na uključivanju predstavnika zemalja zapadnog Balkana u predstojeću Konferenciju o budućnosti Evrope.
Evropski parlament se zalaže i za pomoć zemljama zapadnog Balkana u prevazilaženju unutrašnjih političkih polarizacija i bojkota rada parlamenata u regiji.
„Treba podržati i izborne reforme kako bi se osigurali slobodni, fer i transparentni izbori, u skladu s međunarodnim standardima“, navodi se u tekstu preporuka.
Evropski parlament posebno ukazuje na važnost da se osude kampanje, prijetnje i zastrašivanja novinara i medija, da se takva djela istraže i procesiraju, a novinarima osiguraju sigurni uslovi za rad.
„Treba pojačati angažman EU u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i tražiti od zemlja zapadnog Balkana da se obavežu na pomirenje i mirno rješavanje dugogodišnjih razmirica“, stav je EP.
Preporuke se odnose i na insistiranje na rješavanju ratnih zločina i pitanja nestalih, kao i u promociji antidiskriminacionih politika u regionu.
Vanjskopolitički odbor podržao je i prijedlog o nastavku nesmanjenog finanasiranja zemlja u procesu pridruživanja EU.
„Mora se uspostaviti i strateški ekonomski i investicioni plan kako bi se poboljšala kompetitivnost i održiv razvoj zemalja koje su u procesu pristupanja“, zaključuje se u tekstu usvojenom na Vanjskopolitičkom odboru EP.
Picula ocjenjuje da su prijedlozi "jasan signal" podrške koju EP daje naporima zemlja u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU.
„Istovremeno, to je i jasan signal naše podrške nastavku procesa proširenja, kao jedne od najuspješnijih politika EU“, poručio je Picula.
O prijedlozima usvojenim na Vanjskopolitičkom odboru glasat će se i na sljedećem plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta.