Vanjski dug u Bosni i Hercegovini u godini dana povećan je za oko 700,3 miliona KM, pa na kraju prvog kvartala ove godine iznosi oko 8,85 milijardi KM, podaci su Centralne banke BiH.
Najveće zaduženje bilo je kod Međunarodnog monetarnog fonda kod kojeg je dug povećan tri puta. Tako je na kraju marta dug prema MMF iznosio oko 933 miliona maraka.
Vlastima u BiH je u aprilu prošle godine doznačeno 333 miliona evra po osnovu aranžmana brze finansijske pomoći, u okviru saniranja posljedica pandemije novog virusa korona.
U Ministarstvu finansija BiH kažu da se u ukupnom stanju spoljne zaduženosti na kraju prošle godine, po osnovu novih kredita, oko 57,4 odsto odnosi na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 29,4 odsto na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 13,2 odsto angažovano za privredne djelatnosti.
Tokom prošle godine otplaćeno je oko 741 milion KM spoljnog duga.
Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija tvrdi da BiH, prema svim kriterijumima kojima se mjeri zaduženost, spada u red srednje zaduženih zemalja i da je čak na donjoj granici srednje zaduženosti iako se u posljednjoj godini povećao spoljni dug zbog pandemije Covida-19.
– Oba entiteta i Brčko distrikt servisiraju sve svoje obaveze i ne vidim mogućnost da BiH u narednom periodu može da ugrozi svoj ukupni javni dug, bez obzira što neki stručnjaci, kako se predstavljaju, pokušavaju da ga iskažu prema svakom građaninu, koliko je ko dužan – ističe Tegeltija.
STANJE UNUTRAŠNJEG DUGA
Unutrašnja zaduženost u BiH, po podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, na kraju prošle godine iznosi oko 3,5 milijardi KM. Od toga je zaduženost FBiH oko 1,18 milijardi KM, a RS oko 2,3 milijarde KM, te Brčko distrikta oko 1,8 miliona KM.
Vlada RS je u toku 2020. godine emitovala šest emisija dugoročnih obveznica u nominalnom iznosu 294,13 miliona KM, s rokom dospijeća od 5 do 10 godina i kamatnom stopom od dva do 3,50 odsto.
