Prof. dr. Robin van der Hout je savjetnik raznih kompanija, kao i Savezne vlade Njemačke, saveznih država i lokalnih vlasti o specijaliziranim pitanjima prava EU, posebno zakona EU o državnoj pomoći i zakona o unutrašnjem tržištu EU.
Ključne oblasti prakse uključuju pravno zastupanje pred sudovima EU, zastupanje u postupcima Evropske komisije i pružanje pomoći u zakonodavnim procedurama EU. S druge strane, ne manje važna oblast su mu vanjska trgovina i zakon o sankcijama EU.
Za Raport sumira sve ono što proizlazi iz specijaliziranog EU izvještavanja o izborima za Evropski parlament ove godine.
"Generalno, na osnovu rezultata i prognoza nacionalnih izbora, pretpostavlja se da će se većina u Parlamentu pomjeriti udesno, odnosno da će sveukupno EPP i grupe desno od njega dobiti, a ljevice i zelene grupe će vjerovatno izgubiti", govori Van der Hout i pojašnjava da je vjerovatno to i razlog zašto su postignuti dogovori o političkim kontroverznim projekatima, poput reforme evropskog zakona o azilu, jer je predvidljivo da će s novom većinom ovdje biti mnogo teže naći kompromis.
Pitali smo sagovornika i kako će se nacionalne grupe (pre)grupirati nakon izbora?
"Kao što znate, nakon evropskih izbora prvo će se rekonstituirati Parlament, a zatim će se odrediti koje nacionalne grupe pripadaju kojim evropskim frakcijama.
EPP nastavlja po svom
EPP će nastaviti da slijedi cilj da bude najveća grupa u Parlamentu, a samim tim i da bude u mogućnosti da obezbijedi predsjednika Parlamenta.
Što se tiče liberalne strane, bit će zanimljivo vidjeti kako će se ponašati stranka francuskog predsjednika Macrona (Emmanuel, op. a), koja je do sada bila najveća grupa u frakciji liberala RENEW.
Nadalje, s napetošću se gleda na očekivani porast broja desničarskih populista, posebno na to hoće li biti velika manjina parlamentaraca koji više ne stoje iza sadržaja procesa evropskih integracija i vjerovatnije će blokirati zakonodavne prijedloge", cijeni Van der Hout.
Pronalaženje političkih kompromisa će biti teško
Stoga se općenito, dodaje, očekuje da će pronalaženje političkih kompromisa u narednom sazivu Parlamenta biti teže nego što je trenutno.
Konstituiranje novog parlamenta i formiranje novih poslaničkih grupa trebalo bi da bude završeno do kraja 2024. godine. I gdje je u svemu tome predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen?
"Ostaje da se vidi da li će do tada, kao i obično, biti završen proces potvrđivanja nove Evropske komisije. Zavisit će i od toga da li će se sadašnja predsjednica Komisije ponovo ponuditi kao kandidat, što se općenito pretpostavlja.
Da bi se to postiglo, međutim, potrebna je neophodna podrška država članica. Državama članicama može biti lakše da se dogovore o produženju mandata gospođe Von der Leyen, nego da imenuju novog predsjednika Komisije", mišljenja je naš sagovornik, ali upućuje i na drugi aspekt:
"Drugi aspekt je da će Mađarska predsjedavati Vijećem EU u drugoj polovini 2024. godine. Čini se da postoje politička razmatranja da se ne finalizira potvrđivanje nove Komisije do početka 2025. kako bi se izbjeglo stavljanje previše fokusa na premijera Orbana (Viktor, op. a)".
