Vakcina protiv koronavirusa možda neće djelovati kod starijih ljudi koji su u najvećem riziku da se teško razbole i umru od Covida-19, piše Guardian. To znači, objašnjavaju naučnici, da će ključ zaštite biti u imunizaciji mlađih ljudi iz njihove okoline, poput njihove djece.
Profesor Peter Openshaw s Imperial Collegea, kazao je da će se vakcinom pokušati targetirati različite grupe ljudi.
„Ponekad je moguće zaštititi ugrožene grupe vakcinisanjem neke druge grupe ljudi. Takav je slučaj s vakcinacijom protiv gripe“, kazao je Openshaw. „Posljednjih nekoliko godina, Velika Britanija je predvodnica u razvoju vakcina od oslabljenih virusa.“
Davanjem vakcina u nazalnim sprejevima djeci koja ne razvijaju teži oblik gripe, štiti se njihove bake i djedove, kazao je Openshaw te dodao kako se vakcinisanjem zdravstvenih djelatnika, štite bolesnici s kojima su najčešće u kontaktu.
Arne Akbar, profesor imunologije na UCL-u predsjednik Britanskog imunološkog društva, rekao je da naučnici još moraju dati odgovor na pitanje zašto stariji ljudi imaju slabiji imunitet.
„Jedna stvar koja je očigledna, čak i kod zdravih starijih osoba, je ta da se po čitavom tijelu javlja više upalnih procesa. Moramo razumjeti zašto se to događa i odakle dolaze te upale“, kaže Akbar. „Upale su kod starijih ljudi povezane sa slabošću i brojnim negativnim ishodima. A to se, čini se, dodatno pogoršava kad se inficiramo Covidom-19. No koji je izvor upale? To je nešto što tek trebamo otkriti.“
Akbar je kazao i da će uz vakcinu, za zaštitu starijih osoba biti potrebno još nešto poput lijekova na bazi steroida poput dexametazona koji može obuzdati upalu izazvanu virusom i koji je dosad pomogao mnogima teško oboljelima.
„Za starije osobe možda će biti potrebni protuupalni lijekovi poput dexametazona, koji bi uz vakcine mogli imati maksimalan učinak. Sama vakcina mogla bi pomoći mlađim ljudima i to bi moglo biti dobro, jer ako se mlađi ne zaraze, onda neće zarazu prenijeti niti starijima. No vakcine neće direktno pomoći starijim osobama koje razvijaju najteži oblik bolesti.“
Inače, Univerzitet Oxford objavio je da su se prva testiranja dvije doze vakcina na svinjama, pokazala uspješnima te su reakcije bile slične onima kao kod ljudi. Institut Pirlbright, u saradnji s imunolozima, ustanovio je da dvije doze vakcine značajno osnažuju imunološki odgovor tijela od samo jedne doze.
„Još se ne zna koji će nivo imunološkog odgovora biti potrebna da se ljude zaštiti od virusa Sars-CoV-2. Testiranja učinkovitosti vakcine trenutno se provode i ako se pokaže da je učinkovitost vakcine manja od očekivane nakon samo jedne doze, važno je znati hoće li dvije doze proizvesti snažniji imunološki odgovor koji bi onda i bolje štitio“, kaže se u službenoj objavi.
Sarah Gilbert, profesorica imunologije na Oxfordu koja predvodi istraživanje vakcine za Covid-19, kazala je kako vjerovatno niti jedna od 140 vakcina koje se trenutno testiraju, neće biti savršena, no dodala je i kako korisna vakcina i ne mora biti sto posto učinkovita.
„Čak i s učinkovitošću od samo 50 posto, mogli bismo zaštititi populaciju. Optimistični smo da ćemo imati vakcinu, a ako bude potrebno, možemo kombinirati više vakcina kako bi bile učinkovitije.“
S obzirom na to da broj oboljelih u Velikoj Britaniji opada, ondje je sve teže testirati vakcine. Zbog toga su se naučnici uputili u Brazil u kojem su brojke još uvijek izrazito visoke, a određena testiranja bit će provedena i u Južnoj Africi. Također, kompanija koja je licencirala vakcinu, organizira njihovo testiranje na 30.000 ljudi u SAD-u.
Već i prva naznaka da vakcina zaista funkcionira, puno će pomoći naučnicima širom svijeta.
„Čim dobijemo prvi signal učinkovitosti i čim to budemo mogli uporediti s nivoom imuniteta koji generiramo, svi koji razvijaju vakcinu dobit će korisne informacije prema kojima će znati i hoće li njihova vakcina biti učinkovita nakon samo jedne doze ili će ipak biti potrebne dvije te kako na vakcinu reagiraju starije, a kako mlađe osobe. Taj prvi signal bit će jako važan, iako još ne možemo znati iz koje će zemlje doći.“
