Pokazatelji stanja kvaliteta zraka za proteklu godinu govore o prekomjernom zagađenju zraka u Zeničko-dobojskom kantonu, naročito u najugroženijim dijelovima kantona kantona u kojima su skoncentrisani industrijski pogoni, kazao je Halim Prcanović, šef Centra za okoliš Instituta “Kemal Kapetanović”, koji djeluje pri Univerzitetu u Zenici.
Međutim, podvlači, prikupljeni podaci tokom 2023. godine otkrivaju kako je, ipak, došlo do “blagog smanjenja koncentracija svih polutanata, u odnosu na 2022. godinu”.
Najgore u Kaknju i Visokom
"Koncentracije su, uglavnom, manje zbog blage zime i povoljnih vremenskih prilika, ali su koncentracije SO2 i PM10 još uvijek značajno veće od dozvoljenih graničnih vrijednosti. Pored toga, zabilježen je i značajan broj prekoračenja visokih vrijednosti navedenih polutanata.
Posebno je to izraženo u Visokom, Kaknju, Zenici i Maglaju. U ostalim dijelovima kantona zabilježen je manji broj prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija polutanata", kazao je Prcanović.
Pomenuti centar već proteklih 10-ak godina mjeri emisije štetnih materija u zrak u gradovima i općinama tog kantona, a u svim mjestima u kojima imaju instalirane stacionarne mjerne stanice - četiri na području grada Zenica (Vranduk, Tetovo, Centar i Radakovo) te po jedna u Kaknju, Visokom, Maglaju i Tešnju, evidentirane su srednje godišnje koncentracije SO2 i lebdećih čestica PM10 iznad normi.
"Broj prekoračenja visokih vrijednosti SO2 i PM10 u gotovo svim gradovima značajno je veći od dozvoljenog broja sati ili dana u toku kalendarske godine, a najveći broj dnevnih prekoračenja koncentracije SO2 evidentiran je u Kaknju (78) i Visokom (75).
Najmanje prekoračenja, samo tri dana, evidentirano je u Tešnju. Maglaj je imao 38 dana, a na mjernim mjestima u Zenici zabilježeno je prekoračenje u 45 dana u Radakovu, 40 u Vranduku, 35 u Tetovu te 17 u Centru", napominje Prcanović.
Najviše satne koncentracije ovog polutanta u zraku prošle je godine zabilježeno u Kaknju- 1.186 ug/m3 te u Visokom 1.164 ug/m3 , dok je maksimalna dnevna koncentracija zabilježena u Vranduku 404, zatim u Visokom 391, Kaknju 389 i Radakovu 349. Vranduk je sa 92 ug/m3 imao i najveću srednju godišnju koncentraciju, zatim Maglaj s 84, Kakanj 82, Visoko 80, Radakovo 77, Zenica Centar 71, Tetovo 58 te Tešanj 33 ug/m3.
Najviše dnevnih prekoračenja lebdećih čestica PM10 bilo je u zeničkom naselju Tetovo (103) i Kaknju (101), Visokom 87, Maglaju 82, Radakovu 81, Centru 70, Tešnju 47 te Vranduku 29. Najveća dnevna koncentracija izmjerena je u Visokom (225) i Tetovu (221), zatim u Kaknju (191), Radanovu 179, Vranduku 166, Maglaju i Tešnju 134 te Centar Zenica 131. Najviša srednja godišnja koncentracija bila je u Visokom 62 ug/m3, zatim u Tetovu i Kaknju po 47, Centru Zenica 37, Radakovu 36, Tešnju 25 i Vranduku 16.
"Omjer lebdećih čestica i sumpordioksida na mjernom mjestu u Vranduku kod Zenice sugerira da su na tom mjestu koncentracije sumpora povećane jer u zeničkoj kotlini uglavno duva vjetar iz južnih kvadranata koji zagađenje nosi prema stanici Vranduk", naglašava Prcanović.
Napominje kako održavanje postojeće opreme i nabavku nove, nedostajuće opreme finansira Ministarstvo za prostorno uređenje Zeničko-dobojskog kantona.
"Prošle smo godine, na osnovu prijavljenog projekta, dobili određena sredstva od Fonda za zaštitu okoliša FBiH, koji nam je dodijelio 185.000 KM za zamjenu dotrajalih uređaja u stanicama na području Grada Zenica, koji se moraju zamijeniti, jer je prosječna starost tih uređaja 10 godina.
Na stanicama se prate sljedeće zagađujuće materije: SO2, NOx, CO, O3 i PM10, ali su granične vrijednosti prekoračene uglavnom za SO2 i PM10", ističe Prcanović.
Prema postojećim podacima, dodaje, emisija SO2, NOx, CO i PM10 u ZDK-u iznosi više od polovine ukupne emisije SO2, PM10, CO i NOx u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Na kvalitet zraka u ZDK, pored prisutnih emisija polutanata, značajno utiču i nepovoljni meteorološki i topografski uslovi.
Važno je naglasiti da atmosfera ima ograničen kapacitet za prijem zagađujućih materija i njihovog razrjeđenja, radi čega pri prekomjernim emisijama i nepovoljnim meteorološkim i topografskim uslovima dolazi do koncentriranja zagađujućih materija u zraku i prekoračenja graničnih vrijednosti, kao na primjer u Zenici, Kaknju, Visokom i Maglaju", kaže Prcanović.
Najmanje zagađenja iz saobraćaja
Pregled bilansa emisija SO2 po sektorima na području ZDK-a, dodaje, pokazuje da su energetska i industrijska postrojenja daleko najveći izvori emisija ovog polutanta, sa učešćem od 90,35 posto. Male kotlovnice i kućna ložišta emitiraju 9,58 posto, a emisija od saobraćaja je zanemariva te iznosi 0,07 posto.
"Emisije SO2 iz malih kotlovnica i kućnih ložišta se uglavnom javlja u sezoni grijanja. Bilans emisija lebdećih čestica, PM10, po sektorima na području našeg kantona pokazuje da su mala ložišta, sa 61,65 posto, najveći izvori emisija ovog polutanta.
Energetska i industrijska postrojenja emituju 32,60 posto, dok znatno manje emisije ima sektor poljoprivrede sa 3,42, a emisija saobraćaja je najmanja sa učešćem od 2,33 posto PM10.
Ovakav bilans emisija PM10 približno imaju sve lokalne zajednice na području ZDK-a, izuzev Grada Zenice.
Međutim, podaci o kvalitetu zraka u protekle tri godine pokazuju da je uticaj malih kotlovnica i kućnih ložišta na kvalitet ambijentalnog zraka značajan te da je potrebno hitno pristupiti smanjenju emisija iz ovog sektora", naglašava Prcanović.
Emisije SO2 i PM10 iz malih kotlovnica i kućnih ložišta dominantno se javljaju u sezoni grijanja u većini lokalnih zajednica ZDK, zbog korištenja okolinskih nepodobnih goriva, sa visokim sadržajem sumpora i pepela.
