Ustavni sud Bosne i Hercegovine je svojom posljednjom odlukom doveo u pitanje funkcionisanje BiH, saopćio je Ustavni sud Republike Srpske.
"Brisanjem odredbe Pravila Ustavnog suda BiH Sud je svojom posljednjom odlukom, i formalno, sam sebe doveo u sitauciju da funkcioniše bez sudija koji su predstavnici jednog entiteta, što je u složenim državama, pogotovo ovakvog oblika državnog uređenja, nedopustivo, potencijalno opasno i dovodi u pitanje legitimitet njegovog rada", navedeno je iz Ustavnog suda RS koji je danas održao sjednicu u Banjoj Luci.
Ustavnost i zakonitost
Podsjećaju da je u prethodnom Obavještenju Ustavni sud RS "već ukazao na neke pojave u praksi Ustavnog suda BiH koje su značajne za funkcionisanje pravnog poretka RS i BiH kao i za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti".
Iako je riječ o Ustavnom sudu BiH, tj. o primjeni Ustava BiH kroz odluke Ustavnog suda BiH, Ustavni sud RS kao institucija koja ima nadležnosti prema članu 115. Ustava RS, prije svega sa aspekta ustavnopravnog poretka RSali i vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, ima obavezu da ukaže na određene pojave i probleme u funkcionisanju Ustavnog suda BiH, pogotovo s obzirom na posljednju odluku od 19. juna 2023. kojom su izmijenjena Pravila njegovog rada", navode iz Ustavnog suda RS.
Kažu i da je BiH složena zemlja koja se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske i Federacije BiH, Brčko - Distriktom kao njihovim kondominijumom, i oni čine njenu suštinu, prenosi RTRS.
"Sve njene institucije konstituisane su po principu entitetskog ili pak nacionalnog pariteta, neke po jednom, neke po oba. Prilikom donošenja odluka u ovim institucijama obezbijeđena je zaštita, bilo vitalnog entitetskog, bilo vitalnog nacionalnog interesa.
Dvoje sudija
Tako se konstituiše i Ustavni sud BiH u kome Republiku Srpsku predstavlja dvoje sudija koje bira Narodna skupština RS a Federaciju četvoro sudija koje bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Federacije BiH. Ustav BiH, član VI stav 2. t. a), propisuje da se odluke Suda donose većinom glasova svih sudija, odnosno da "većina svih članova predstavlja kvorum", što podrazumijeva pravo učestvovanja svih sudija u odlučivanju", navode u saopćenju.
Međutim, Ustavni sud BiH predstavlja jedinu instituciju BiH u kojoj nije prisutan princip zaštite vitalnog interesa entiteta, niti pak vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.
Ustavotvorac se prilikom kreiranja ovakvog ustavnog rješenja vjerovatno rukovodio prirodom ustavnosudske funkcije, ali to rješenje u BiH, sa ovakvim oblikom državnog uređenja, u praksi izaziva mnogobrojne probleme, navodi Sud.
Ipak, navode, u Pravilima Ustavnog suda BiH, kao garancija ravnopravne zastupljenosti entiteta u radu Suda i odlučivanju bilo je predviđeno da se "sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabarao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije, bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati", tvrde iz Ustavnog suda RS.
Brisanje odredbe
"Brisanjem ove odredbe Pravila Ustavnog suda BiH Sud je svojom posljednjom odlukom, i formalno, sam sebe doveo u sitaciju da funkcioniše bez sudija koji su predstavnici jednog entiteta, što je u složenim državama, pogotovo ovakvog oblika državnog uređenja, nedopustivo, potencijalno opasno i dovodi u pitanje legitimitet njegovog rada.
Pogotovo, s obzirom na činjenicu da ova institucija, velikim dijelom kreira ustavnopravni poredak BiH, posebno kroz odlučivanje sudija stranaca, jer sudije iz reda samo jednog konstitutivnog naroda, uz njihovu podršku, i bez učešća sudija iz jednog entiteta, tj. Republike Srpske, mogu, bez obzira na ustavnu normu da se odluke donose glasovima većine svih sudija, donijeti bilo koju odluku", ističe se u saopćenju.
U nastavku tvrde da "pod ovakvim, kako navode, novouspostavljenim, uslovima, uzimajući u obzir sve demokratske principe, ovaj Sud ne može normalno funkcionisati".
"To je i sam, na neki način, priznao, naravno iz drugih razloga, u svom Saopštenju od 19. juna 2023., istakavši da je ovo "najveća kriza u posljednjih dvadeset osam godina postojanja". Kreiranjem ovakve situacije posljednjom Odlukom Ustavnog suda BiH narušavaju se ustavni principi na kojima počiva državno uređenje BiH. Ovakva situacija ne garantuje ostvarivanje Ustavom BiH utvrđenog ustavnog statusa Republike Srpske i svih njenih građana", stoji u saopćenju.
Pravna sigurnost
Pored navedenog, kažu, potrebno je istaći da u BiH ne postoji Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se konkretizovale ustavne odredbe, tj,. regulisao postupak pred njim i garantovala pravna sigurnost.
Smatraju da "činjenica da sam Ustav ne propisuje ovu ustavnu obavezu ne ograničava zakonodavca da to učini".
"Pored navedenih, u radu Ustavnog suda BiH postoje i neki drugi problemi, koji bi se mogli eliminisati usvajanjem ovog zakona.
Oni se u prvom redu odnose na njegovu apelacionu nadležnost, gdje se on, svojim širokim tumačenjem Ustava, pretvara u posljednju instancu redovnog pravosuđa, iako entitetski ustavi definišu sudsku vlast i ovaj sistem vlasti, osim Suda BiH, sa posebnom nadležnošću, zaokružuju postojanjem i definisanjem nadležnosti vrhovnih sudova entiteta", navode u saopćenju.
Strane sudije
Ovom prilikom nužno je kako ističu, ponovo pomenuti i prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH gotovo 28 godina nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
"Iako su svrha i smisao ustavne norme iz člana VI/1 d) Ustava BiH, kojom se propisuje njihovo prisustvo, bili da ono traje prvih pet godina nakon potpisivanja Sporazuma, odnosno prvi mandat sudija Suda, a da, nakon toga, Parlamentarna skupština BiH zakonom može propisati drugačiji način izbora ovo troje sudija, oni su i danas sudije Ustavnog suda BiH, koja je suverena zemlja i, potencijalno, ukoliko se, na osnovu ustavnog ovlaštenja, ne usvoji drugačije zakonsko rješenje, oni će to ostati i u budućnosti", kažu oni.
Na kraju, Ustavni sud RS ističe da je nužno i dalje insistirati na donošenju Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se riješili svi navedeni problemi.
"U odnosu na posljednju Odluku Ustavnog suda BiH potrebno je, s obzirom na različite informacije, zahtijevati od Ustavnog suda BiH da obavijesti Narodnu skupštinu RS, kao i širu javnost, o postupku zakazivanja "vanredne" sjednice od 19. juna 2023. godine, dnevnom redu, načinu rada ali i o broju sudija koji su učestvovali u radu, tj. sastavu Suda, što je relevantno sa aspekta do tada važećeg člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH tj. pravne valjanosti Odluke od 19. juna 2023. godine", navode oni.
Međunarodna zajednica
S obzirom na navedeno, kao i s obzirom na činjenicu da je glavni ustavotvorac u BiH bila međunarodna zajednica, te da postoje institucije međunarodnog karaktera odgovorne za njegovo provođenje, kažu da je potrebno zahtijevati da se iste hitno izjasne o ovakvoj situaciji.
"Prije svega, zbog činjenice da Ustavni sud BiH svojim daljim radom, sa nepostojanjem legitimiteta svojih budućih odluka dovodi u pitanje funkcionisanje BiH kao demokratske zemlje složenog oblika državnog uređenja i pravom RS da bude, u skladu sa Ustavom, adekvatno zastupljena u njenim institucijama, kako u njihovom radu, tako i u njihovom odlučivanju. Republika Srpska ima pravo da zahtijeva sve naprijed navedeno s obzirom na činjenicu da je jedan od potpisnika Aneksa IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Ustava BiH)", navode u saopćenju iz Ustavnog suda RS.
