Ako se zna da je najviša ikad temperatura mora u Splitu, odnosno na POŠK-a izmjerena 31. jula 2016. i iznosila je 28,7 stepeni, jasno je svima koliko smo blizu obaranja ovog rekorda.
"Danas smo se kćer i ja uputili da rivu malo loviti na tunju, to je naša uobičajena zajednička aktivnost, kad ono Marijeta izvukla fugu. Odmah sam prepoznao da je to ta otrovna riba, fuga ili napuhača, jer mi je i sin prije četiri godine ulovio tu ribu isto ovdje u Tribunju, izgleda da nam je to u obitelji", ispričao je Filip Bolanča za Slobodnu Dalmaciju.
"Ja sam već vidio fugu i znam da je otrovna ako se jede, ali eto uvijek treba biti oprezan i ne jesti nepoznate vrste. Riba je sada u akvariju, a odlučili smo je dati Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu", zaključuje Filip, piše Šibenik.in.
"Ove temperature mora, nisu nešto normalno. Konstantno je zagrijavanje mora i ono je sve toplije. Površinski slojevi mora se strahovito zagrijavaju i "proizvode" temperature koje nisu, do sada kod nas bile "normalne". No, valja istaknuti kako će temperature mora biti i još veće, pogotovo u zaljevima, gdje je more u pravom smislu riječi stajaćica. Tako su u Pirovačkom zaljevu znale biti izmjerene temperature more između 29 i 30 stupnjeva Celzijusa, pa čak i preko 30 stupnjeva i u toj su toplini mora mogli izdržati samo cipli", kazao je nedavno prof. Alen Soldo, sa Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Zagrijavanje Jadranskog mora može dovesti i do pojavljivosti novih ribljih vrsta u Jadranu i to onih koje "vole" toplo more.
"Valja vidjeti kako će one utjecati na starosjedioce Jadranskog mora. Tako npr. imali smo pojavu ribe lav, koja je prošle godine fotografirana u blizini otoka Visa. Ona živi u toplim morima (Crveno more…) i ona je preko Sueskog kanala ušla u Mediteran, a odatle dalje i u Jadran. Radi se o ribi koja je veliki predator, koja napada sve živo u moru, pa i one naše jadranske morske predatore koji su nama komercijalno značajni (zbog ribolova). Kako riba lav nije komercijalno značajna, jer je nitko ne lovi, zbog njene ružnoće i ne želi jesti, ona nema komercijalni značaj. Na žalost, zbog zagrijavanja mora je ušla i u Jadran, iako je sjeverni Jadran, najhladniji dio mediteranskog mora. Riba Lav, je u mnogim zemljama Mediterana svojom pojavnošću napravila pravi "pokolj" među autohtonim ribama i velika je opasnost za sve stanovnike mora. Tako da su čak neke mediteranske zemlje dale odobrenje da se lava istrijebi", kazuje Soldo.
Tropske vrste već su duži niz godina prisutne u Sredozemnom moru, a u posljednje vrijeme sve više dolaze i u Jadran.
"Uz ovakve ljetne temperature mora to je postalo uobičajeno", kaže za Index morski biolog Petar Kružić s Biološkog odsjeka u Zagrebu, te nastavlja:
"Recimo tropska papigača, Sparisoma cretense, koja je već 60-tak godina u Sredozemnom moru, do prije desetak godina bila je uglavnom vezana za južni dio Jadrana. Danas se tijekom ljeta može vidjeti čak i u sjevernom dijelu Jadrana. Ona je dobar primjer kako se vrste koje vole toplije more šire prema sjevernim dijelovima Sredozemnog mora. Doći će nam i mnoge vrste beskralješnjaka i riba, neke bezopasne, ali i neke opasnije za domaće vrste, pa čak i za čovjeka npr. riba fugu, Lagocephalus sceleratus ili riba lav, Pterois miles", upozorava morski biolog.
Dobar dio organizama koji nam kroz Sueski kanal i Otrantska vrata stižu u Jadran tu će se trajno naseliti. Kružić podsjeća na primjere iz prošlosti, kao što je kameni koralj Cladocora caespitosa, koji je primarno tropski koralj.
Kružić upozorava da će nam u Jadran sasvim sigurno doći neke opasne vrste.
"Tu je već spomenuta riba fugu, koja je opasna jer u tijelu sadrži tetrodotoksin, iznimno opasan otrov… Sve više dolaze nam i tropske alge, puževi i meduze, a doći će i morski psi", kaže Kružić.
Pojedeš ribu, prestanu ti raditi pluća i ugušiš se
Fugu (ribe napuhače) su najotrovnije porodice riba na svijetu koje luče otrov tetrodotoksin, kažu da je i do 1000 puta jači od cijanida. Odendavno su ušle i u hrvatski dio Jadrana.
Fugu sadrži najviše tetrodotoksina u organima, pogotovo jetri, jajnicima i koži. Otrov sadrži inhibitore protoka natrija, koji prvo dovode do mišićne, a onda i potpune paralize. Žrtva je svjesna ali ne može pričati i nije u mogućnosti da diše, što može završiti gušenjem i smrću. Do sada još uvek nije pronađen protuotrov. Žrtvu treba što prije dovesti u bolnicu kako bi je se prikopčalo na respirator ili ECMO uređaj i pričekalo da tijelo 'izbaci' otrov.
Međutim, iako vrlo otrovna, fugu riba već stoljećima predstavlja pravi specijalitet japanskih kuhara koji znaju s njom baratati'.
No, iako i termički i na drugi načine obrađena ova riba zna često biti kobna za Azijate.
Devetogodišnja Marijeta ulovila je u 2017. s ocem u Tribunju otrovnu ribu fugu, a njezin otac Filip Bolanča kazao je da je prije nekoliko godina i njegov sin ulovio istu ribu, te da su je odmah prepoznali, pisao je Šibenik.in.
