Društvo za ugrožene narode, Memorijalni centar Srebrenica i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, u pismu upućenom svim državama članicama Ujedinjenih naroda, pozivaju sve ambasadore zemalja članica UN-a da glasaju za podršku rezoluciji Generalne skupštine kojom bi se 11. juli proglasio Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
"Ta rezolucija značajno će unaprijediti ljudska prava, pridonijeti pravdi na zapadnom Balkanu i oslabiti toksični utjecaj ekstremističkih nacionalista na budućnost nove generacije", izjavila je ekspertica Društva za ugrožene narode za prevenciju genocida i zaštitu ljudskih prava Jasna Čaušević.
U julu 1995. vojnici bosanskih Srba pod zapovjedništvom bivšega generala jugoslavenske Vojske Ratka Mladića, kako se napominje u pismu upućenom Generalnoj skupštini UN-a, ubili su više od 8.000 Bošnjaka (bosanskih Muslimana), uglavnom muškaraca i dječaka, ali i više stotina žena. Kao što je bivši glavni sekretar UN-a Kofi Annan kasnije priznao, Ujedinjeni narodi i njihove mirovne snage nisu ispunili svoju dužnost da zaštite živote koji su im povjereni.
"Uprkos tome što su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) presudili da je sve što se dogodilo u Srebrenici bio zločin genocida, Srbija i bosanski Srbi, njeni saveznici, uporno su odbijali prihvatiti presude sudova, uključujući i stav ICJ-a iz 2007. da Srbija nije ispunila svoju dužnost da spriječi genocid. Godine 2015. Ruska Fedracija je, kao srpski saveznik, stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, koja je bila slična rezoluciji o kojoj će diskutirati Generalna skupština 2. maja ove godine", navodi se u pismu.
Kako se dalje dodaje, Vučić "koji izopačeno poziva na poštivanje međunarodnog prava, tvrdi da bi Rusija i Kina stavile veto na još jednu takvu rezoluciju Vijeća sigurnosti". O aktualnoj rezoluciji trebale bi raspravljati 193 države članice UN-a. Za njeno usvajanje potrebna je dvotrećinska većina, a Vučić, kako se navodi u pismu intenzivno lobira kako bi osigurao glasove potrebne za njen bojkot.
"Nacionalistička reakcija, koju danas susrećemo na ulicama RS, zaista je zastrašujuća. Histeričnom retorikom i oštrim govorom mržnje podstiče se protivljenje rezoluciji Generalne skupštine", upozorila je Čaušević.
Poručuje kako bi države članice UN-a morale vidjeti te proteste onakvima kakvi jesu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, kako se ocjenjuje u pismu, nastoje radikalizirati mlađu generaciju i iskoristiti neriješene regionalne napetosti. Nasljednici Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića odbacuju dostojanstven, kultiviran i etičan način obilježavanja sjećanja na genocid, "kako bi uskratili mladim Srbima spoznaju o istini vlastite prošlosti, u nadi da će produžiti podjele i sukobe na zapadnom Balkanu”.
"Usvajanjem ove rezolucije poslala bi se jasna poruka da svijet nije spreman tolerirati negiranje genocida", podvlači Čaušević.
Osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko optužuje protivnike rezolucije da omalovažavaju temeljne ideale UN-a.
"Rezolucija podupire UN-ova načela istine, pravde, demokratije i poštivanja ljudskih prava. Dugo očekivana moralna obnova Srbije nužan je preduvjet za bilo kakvu normalizaciju odnosa u regiji", naglasila je Biserko.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić upozorava na opasne posljedice takve srpske politike.
"Poricanje zločina najjasniji je znak da će se on ponoviti", poručio je.
U pismu se ističe da su sjećanje i memoralizacija ključni za sprečavanje budućih genocida te se pozivaju države članice Ujedinjenih naroda, uključujući i Srbiju, da pokažu svoje čvrsto opredjeljenje za poštivanje Povelje UN-a i Opće deklaracije o ljudskim pravima, tako što će se pridružiti predlagačima i susponzorima te dati punu i svesrdnu podršku rezoluciji Generalne skupštine.
