"Olako se poseže za mjerama zabrane, političari se rado slikaju i daju "jake" izjave, a niko ne razmišlja od čega će se živjeti. Još manje šta sa poljoprivrednicima u ovim krucijalnim danima kada je vrijeme sjetve. Korona će biti i proći prije ili kasnije. Bosna i Hercegovina, kako sada stvari stoje, suočava se s gladovanjem", upozorava Nermin Kadrić, predsjednik Udruženja proizvođača sjemena i sadnog materijala Federacije BiH.
U razgovoru za Raport, on ističe da mu je frapantno da se cijelo vrijeme krize, koja već traje, ministar poljoprivrede nije oglasio.
Kadrić posebno naglašava da je svjestan da je zaraza opasna. No, mora se djelovati i kada ona prođe.
Vrijeme je sjetve, niko se ni ne osvrće na poljoprivrednike, a ni oni sami ne znaju šta mogu, a šta ne mogu uraditi, dodaje.
Svakodnevne restrikcije dovele su u pitanje najmanje novih hiljadu tona hrane koja se mogla proizvesti u 200 plastenika koji su trebali biti podijeljeni u nekoliko općina na prostoru Federacije BiH.
Zvog zabrane okupljanja, obustavljen je i projekt dodatnih 25 plastenika, govori nam Kadrić. Ističe da bi ovih primjera mogao nabrojiti još jako puno.
"Problem je što nadležni ne rade sistemski. Kafa u kafiću se ne mora nikada popiti. Ali, se jesti mora. E, o tome se niko ne oglašava. Posljedice ovih mjera zbog koronavirusa mi ćemo osjećati još jako, jako dugo. Ne sije se ništa, ne sadi se ništa. I već sada imamo nestašice i divljanje cijena.
Stavljaju se zabrane, obustavljaju projekti... već sada su štete ogromne. Poljoprivrednici ne vide da iko brine o njima", upozorava Kadrić.
Naglašava da su reakcije na pandemiju dovele do rastućih poremećaja na tržištu. Navodi i primjer da je sve više firmi koje se bave proizvodnjom i prodajom hrane prinuđeno otkazivati ili barem suspendirati ugovore. Oni, naprosto, ne mogu odgovoriti zahtjevima kupaca. Ugovori su pravljeni za vremena kada nema ovakvih poremećaja tržišta i provoditi ih sada je prosto nemoguće.
"Vojska je na granicama i pravi šator - naselja. Ali bi ta ista vojska uskoro mogla ostati bez hrane jer niko ne vodi računa o poljoprivrednicima", upozorava Kadrić.
Zaključuje da vlasti, posebno resorni ministri, moraju hitno djelovati, osigurati pomoć poljoprivrednicima, pojasniti, olakšati ili ukinuti zabrane, kako bi se spasilo barem nešto od sezone.
"Imali smo projekt podjele nekoliko desetina staklenika. On je podrazumijevao da se ljudi koji ih dobijaju, te njihove porodice ili radnici, okupe na jednom mjestu i da im se demonstrira šta trebaju raditi u plastenicima. Uvedena je zabrana okupljanja i projekt je propao. Propalo je dakle tone i tone hrane koje su mogle biti proizvedene u BiH. A imali smo značajnu ekspanziju plasteničke proizvodnje", kaže Kadrić.
