Britanski univerzitet Cambridge u četvrtak je objavio da je u historiji imao koristi od prihoda od ropstva te je obećalo da će povećati broj stipendija za crne studente i uložiti više u istraživanja o toj nehumanoj i smrtonosnoj trgovini.
Priznanje je uslijedilo u trenutku kada niz vodećih britanskih institucija, od Banke Engleske do Engleske crkve preispituje centralnu ulogu koju je ropstvo imalo u bogaćenju Britanije.
Uprava univerziteta Cambridge je objavila da naručeno istraživanje nije otkrilo dokaze po kojima je sam univerzitet ikada direktno posjedovao robove ili plantaže.
No rezultati su pokazali da je imalo "znatne koristi" od ropstva putem dobročinitelja univerziteta koji su zaradu stekli trgujući robljem, ulaganjima univerziteta u kompanije koje su sudjelovale u trgovini robljem i taksom što su je dobivali od porodica koje su posjedovale plantaže, stoji u izvještaju.
Istraživači su otkrili da su članovi i polaznici univerziteta Cambridge imali dionice u dioničkom društvu East India Company, koje je 31. decembra 1600. dobilo kraljevsku povelju od Elizabete I., što im je omogućilo stjecanje trgovačke prednosti u Indiji.
Sa univerzitetom su bili povezani i ulagači u kompaniju Royal African Company na čijem je čelu bio vojvoda od Yorka, brat kralja Charlesa II. Obje su kompanije vrlo aktivno sudjelovale u trgovini robljem.
Grupa naučnika s Cambridgea otkrila je da je univerzitet dobijao donacije od ulagača obje kompanije, a istodobno je direktno ulagao u kompaniju South Sea Company, također vrlo aktivnu kada se radilo o trgovini robljem.
"Takav financijski angažman pridonio je pojednostavljenoj trgovini robljem te je od njega Cambridge imao znatnu financijsku korist", stoji u izvještaju kojeg su naučnici objavili pod nazivom Legacies of Slavement.
Reagirajući na rezultate istraživanja univerzitet je objavilo da će univerzitetski muzej 2023. organizirati izložbu o ropstvu.
Istodobno je Arheološki i antropološki muzej Cambridgea preporučio da se vrijedne "beninske bronze", metalne ploče i brončane skulpture koje su ukrašavale kraljevsku palaču Kraljevstva Benin u današnjem južnom dijelu Nigerije, a u 19. vijeku su ih opljačkale i odande odnijele britanske vojne snage, vrate vlastima te države.
Većina beninskih bronci završila je u raznim evropskim muzejima, koji su ih kupili od trgovaca.
I ostale britanske institucije preispituju svoje umjetničke i arheološke zbirke. Banka Engleske u augustu je izvijestila da će ukloniti sve umjetnine koje prikazuju bivše guvernere povezane s ropstvom i trgovinom robljem.
"Ne možemo ispraviti historijske pogreške, no možemo nešto učiniti tako što ćemo ih, za početak, priznati", rekao je zamjenik dekana (Vice-chancellor) Cambridgea Stephen Toope, reagiravši na izvještaj.
"Sada kad smo otkrili povezanost našeg univerziteta s užasnom historijom zlostavljanja i ropstvom, izvještaj nas potiče da se još više angažiramo na rješavanju aktuelnih nejednakosti – posebno onih koje se odnose na iskustva crnačkih zajednica."
