Moglo bi potrajati do završnih godina ovog stoljeća da se ekonomija Gaze povrati na obim koji je imala prije sukoba ako neprijateljstva u palestinskoj enklavi odmah prestanu, navodi trgovinsko tijelo UN-a u izvještaju objavljenom u srijedu.
U izraelskoj ofanzivi na Gazu nakon napada Hamasa 7. oktobra ubijeno je više od 26.000 osoba, saopćile su lokalne vlasti. Navode da je desetkovana infrastrukturu i sredstva za život 2,3 miliona stanovnika.
Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD) saopćila je da je sukob izazvao smanjenje BDP-a (bruto domaćeg proizvoda) Gaze od 24 posto, i pad BDP-a po glavi stanovnika od 26,1 posto za kompletnu 2023. godinu.
UNCTAD je saopćio da bi, ukoliko bi se vojna operacija završila i obnova odmah započela - i ako bi se trend rasta zabilježen u periodu 2007-2022. nastavio, po godišnjoj prosječnoj stopi od 0,4 posto - Gaza bi mogla vratiti obim BDP-a na nivo prije sukoba do 2092. godine.
U najboljem slučaju, prema scenariju da bi BDP mogao rasti deset posto godišnje, za BDP Gaze po glavi stanovnika još bi bilo potrebno do 2035. godine da dostigne nivo iz 2006. godine, prije nego što je Izrael 2007. godine uveo trajnu blokadu na kopnu, moru i zraku, pozivajući se na sigurnosne brige.
"Bit će potrebno do 2092. da se Gaza vrati na nivo iz 2022. godine, kada uopće nije bila dobro mjesto za život", kazao je Rami Alazzeh, ekonomista koji radi na okupiranim palestinskim teritorijama u UNCTAD-u.
"Mislim da je glavni zaključak iz izvještaja da je nivo razaranja, kojem svjedočimo, u Gazi bez presedana. Za obnovu i oporavak Gaze bit će potrebno mnogo napora međunarodne zajednice", kazao je.
UNCTAD je saopćio da su potrebe enklave iznosile oko 3,9 milijardi dolara za oporavak nakon prethodne izraelske vojne intervencije u Gazi 2014. godine. Te potrebe bi bile znatno veće nakon trenutnog sukoba, navodi se u izvještaju.
"S obzirom na nivo razaranja i intenzitet štete kojoj trenutno svjedočimo u Gazi, te da je vojna operacija još uvijek u toku, cifra potrebna za oporavak u Gazi bit će višestruko veća od 3,9 milijardi dolara potrebnih nakon rata 2014. godine", rekao je Alazzeh.
Ekonomija Gaze je bila u rasulu čak i prije sukoba zbog izraelske ekonomske blokade, pri čemu se ekonomija enklave smanjila za 4,5 posto u prva tri kvartala 2023. godine, sudeći prema procjenama UNCTAD-a.
Dvije trećine stanovništva živjelo je u siromaštvu, a 45 posto radne snage bilo je nezaposleno prije sukoba. Od decembra, nezaposlenost je porasla na nevjerovatnih 79,3 posto, saopćio je UNCTAD.
"Mislim da međunarodna zajednica ni stanovnici u Gazi ne mogu priuštiti decenije humanitarne katastrofe. Gaza treba da bude dio razvojne agende, a ne da se tretira kao humanitarni slučaj", izjavio je Alazzeh, prenosi Reuters.
