U 95. godini preminuo je Robert Badinter, francuski pravnik i političar, javlja Le Monde. Badinter, bivši socijalistički francuski ministar vanjskih poslova, rođen je 1928. u Parizu. Bio je i profesor prava na Sorboni, predsjednik francuskoga Ustavnog vijeća i senator francuske Nacionalne skupštine.
U svojoj dugogodišnjoj pravničkoj i političkoj karijeri u prvom redu se zalagao za ukidanje smrtne kazne u Francuskoj, u čemu je 1981. i uspio, prenosi Jutarnji list.
Kad je Francois Mitterrand postao predsjednik u maju te godine, imenovao je Badintera za svog ministra pravosuđa. Ukidanje smrtne kazne postalo je prioritet nove socijalističke vlade, ali je u nekim krugovima naišlo na snažan otpor. Badinter je iz prve ruke svjedočio jezivoj konačnosti giljotine i bio je odlučan progurati zakon.
Bio je i predani borac za dekriminalizaciju homoseksualnosti.
Robert Badinter je predsjedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. januara 1992. države Evropske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Evropske ekonomske zajednice (EEZ) 27. augusta 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Robert Badinter imenovan je predsjednikom peteročlane komisije koju su činili predsjednici ustavnih sudova iz država članica EEZ-a.
Prema mišljenju komisije, u zaključku donesenom 29.11.1991., SFRJ se raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu mijenjati.
Ova odluka je pružila pravnu podlogu za priznanja neovisnosti republika bivše SFRJ i na temelju nje su 15. januara 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Ovaj jevrejski intelektualac, čiji je otac umro u njemačkom koncentracijskom logoru, bio je česta meta napada francuske desnice, dijelom obilježenih antisemitizmom, prenijela je agencija Reuters.
