Geopolitičkim posljedicama plinskog rata između Rusije i Europe teško će se upravljati, a nadolazeća će nestašica plina vjerojatno dovesti do uništenja potražnje jer će tržištem dugo vladati visoke cijene i slabija dostupnos, tvrdi Jurij Vitrenko, direktor ukrajinskog nacionalnog naftno-plinskog giganta Naftogaza.
Vitrenko je dodao da bi Rusija mogla zaratiti s bivšom sovjetskom republikom ako Zapad poklekne pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovom plinskom ucjenom.
"Kremlj je iskoristio akutnu globalnu nestašicu plina kako bi ruske cjevovode koji vode ka Europi pretvorio u oružje. Ruski energetski gigant Gazprom prošle je godine Europi isporučio 65 milijardi kubičnih metara plina koji su prošli kroz Ukrajinu. Ove je godine osigurao 40 milijardi. Zato ne dobivate svojih 25 milijardi kubičnih metara plina. Vrlo je jednostavno", rekao je Vitrenko za The Telegraph.
Moskva navodno želi njemačke regulatore natjerati da "brzo i prljavo" odobre upotrebu politički iznimno problematičnog plinovoda Sjeverni tok 2 ili da, ako ne odobre Sjeverni tok 2, osiguraju hitni "predcertifikacijski" dotok plina, što bi dovelo do ustanovljivanja nepovratne ovisnosti Europe o novoj baltičkoj ruti dostave plina.
Ni jedna ni druga opcija nisu dobre za Ukrajinu i Poljsku jer one tada gube moć samoobrane, a takav bi rasplet mogao dovesti i do promjene odnosa snaga na istoku Europe.
"Rusi su planirali 25 milijardi kubičnih metara distribuirati preko Sjevernog toka 2 i nisu očekivali nikakve probleme. Zato sada ne daju plin. Ako to nije plinski rat, onda ne znam šta je", rekao je Vitrenko.
Premda direktno od Gazproma kupuje jako malo plina, Britanija bi također mogla osjetiti posljedice ove drame.
"Europsko je plinsko tržište integrirano. Ruski plin koji stiže u Njemačku ili Nizozemsku može se fizički prebaciti u Veliku Britaniju. Cijene su iste za cijelu Europu i rastu", rekao je Vitrenko.
"Sjeverni tok 2 evidentno nije usklađen s propisima i duhom Europske unije, pa onda (Rusija) mora pritisnuti njemačke regulatore. No, to je dio veće geopolitičke igre. Putin testira predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena. To je baš sovjetska taktika. Stalno tako testiraju Zapad", dodao je Vitrenko.
Kremlju skočilo samopouzdanje
Gazprom je u Europu tokom prve polovice 2021. slao uobičajene količine plina, ali to nije bilo dovoljno da zaustavi drastičan pad vrijednosti dionica tvrtke nakon vlažnog i hladnog proljeća te snažnog ekonomskog oporavka koji je iznenadio mnoge analitičare.
Dotok plina kroz ukrajinsku infrastrukturu naglo je pao krajem lipnja, i to baš u trenutku kada su istočna Azija i Kina počeli kupovati svjetske zalihe ukapljenog zemnog plina (LNG).
Gazprom otad dostavlja samo ugovorima definirane osnovne količine plina, a ne uobičajene sezonske. U srpnju, kolovozu, rujnu i listopadu gotovo pa uopće nije rezervirao dodatne kapacitete. Minimalne će količine proći i kroz poljski plinovod Jamal. Tržištima se taj podatak nimalo ne sviđa, analizira Telegraph.
Gazprom tvrdi da je plinski dug prema Europi gotovo pa isplatio slanjem dodatnih količina Turskim tokom koji je otvoren 2020. godine. Ta je tvrdnja predmet oštre rasprave.
Vitrenko kaže da je Kremlju skočilo samopouzdanje kada je Biden poništio sankcije koje je Kongres SAD-a nametnuo Sjevernom toku 2 te s njemačkom kancelarkom na odlasku Angelom Merkel postigao dogovor oko završetka spomenutog plinovoda - scenarij koji je Rusija priželjkivala.
"Rusi su tu vidjeli šansu da povećaju pritisak. Odmah nakon toga su počeli s uskraćivanjem plina i cijene su otišle u nebo", rekao je Vitrenko.
The Telegraph piše da je Biden tim potezom pokušao smiriti tenzije između Washingtona i Moskve te onemogućiti formiranje strateškog partnerstva između Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xija Jinpinga. Međutim, dogovor koji je postignut naišao je na ozbiljne kritike. Opisan je kao moderna inačica Konferencije na Jalti koja je rezultirala time da je Ukrajina bačena vukovima.
Gazprom je jasno rekao da će europske plinske nedaće vrlo brzo nestati ako Sjeverni tok 2, plinovod koji je izgradila i kojim će upravljati Gazpromova podružnica, dobije zeleno svjetlo za početak rada.
Direktorica za izvoz u Gazpromu Elena Burmistrova rekla je da će tvrtka "moći pokriti dodatnu potražnju" čim se plinovod certificira. Dužnosnici Kremlja rekli su slično.
'Bit će rata'
Vitrenko kaže da bi se pristajanjem na rusku ucjenu sadašnja plinska kriza zamijenila još većom budućom geopolitičkom krizom.
"Ako kroz Ukrajinu ne bude tekao plin, doći će do rata između Ukrajine i Rusije", rekao je direktor Naftogaza.
U trenutku kada Putin sav svoj plin Europi bude dostavljao preko Sjevernog toka 2 i drugih plinovoda koje kontrolira, Rusiju se ničim neće moći obeshrabriti u namjeri da napadne Ukrajinu.
"Rusija rat može izazvati na cijeli niz načina. Može to napraviti pomoću separatista u Donbasu ili stvaranjem krize pitke vode na Krimu i interveniranjem pod krinkom sprečavanja humanitarne krize", rekao je Vitrenko.
"Ako dođe do rata, bojimo se da ćemo od europskih političara čuti samo da su 'duboko zabrinuti'. Rusija se ne boji 'duboko zabrinutih'", upozorio je direktor Naftogaza.
Europska kontraofenziva je, čini se, već počela.
Više od 40 zastupnika u Europskom parlamentu pozvalo je Uniju da istraži Gazprom zbog sumnje da manipulira cijenama. Međunarodna energetska agencija (IEA), ne baš poznata po javnim istupima, izdala je priopćenje u kojem je ustvrdila da bi Rusija "mogla napraviti više kako bi povećala razine plina koje su dostupne Europi" te da bi trebala više mariti za svoj status "pouzdanog distributera i opskrbljivača".
Ne slažu se svi da Gazprom brzo može proizvesti dodatne količine plina.
- Gazprom radi punom parom kako bi opslužio domaće i inozemno tržište. Ne može zamahnuti čarobnim štapićem i u kratkom roku Europi dostaviti još plina. Bez obzira na to koliko se trudio, Gazprom ne može sam balansirati tržište koje je veliko poput europskog - rekao je za The Telegraph Vitalij Jermakov s Oksfordskog instituta za energetske studije.
Da bi se to dogodilo, Rusija prvo mora povećati vlastiti potrošeni inventar. Raspolagala je krajem lipnja sa svega 25 milijardi kubičnih metara plina, tri puta manje od 75 milijardi koje se smatra dovoljnima za dugačku zimu.
Jermakov kaže da se struktura ruske industrije mijenja jer se njezin epicentar miče na nova arktička nalazišta na poluotoku Jamal. Uz to, Azija će u budućnosti tražiti sve više plina. Rusija ne može brzinski nadomjestiti pad u proizvodnji od 40 milijardi kubičnih metara koji su, primjerice, pretrpjela nalazišta kod nizozemskog grada Groningena.
Tranzicija na novu infrastrukturu
Također, snabdijevanje Europe preko baltičke rute za Gazprom je mnogo smislenije od korištenja stare sovjetske infrastrukture u Ukrajini. Nova infrastruktura ne curi poput sovjetske, a upotreba baltičke rute znači da tvrtka Ukrajini ne mora plaćati dodatne takse.
Tranzicija sa sovjetske na novu infrastrukturu stvara i određenu neusklađenost. Naime, sovjetska je infrastruktura inferiorna, a nova nekompletna i nespremna.
Poput IEA-e, većina analitičara tvrdi da se Rusija igra sa zalihama plina.
- Mogla je ove godine preko Ukrajine u Europu poslati još pet milijardi kubičnih metara - rekao je prof. Thierry Bros, bivši strateg za plin u Ministarstvu gospodarstva Francuske Republike.
Bros kaže da bi razine plina s kojima Europa raspolaže tada svejedno bile niske, ali da bi bile blizu nekih povijesnih razina. To bi, kaže Bros, eliminiralo premije na paniku koje trenutno cijenu plina drže visokom.
Vitrenko kaže da su tvrdnje da Gazprom ne može proizvesti još plina u kontradikciji s dosad izrečenim argumentima zagovornika Sjevernog toka 2.
- Kada bi to bio slučaj, onda vam Sjeverni tok 2 uopće ne bi trebao. Rusija može vrlo lako pojačati produkciju. Doduše, možda ne preko noći, no sjećam se vremena kada je kroz Ukrajinu svaki dan prolazilo tri puta više plina nego što je to slučaj danas - rekao je Vitrenko.
Bez obzira na argumente o komercijalnoj isplativosti, nijedna europska državi Rusiji neće tek tako vjerovati nakon Krimske krize, ocjenjuju u Telegraphu.
Gazprom Kremlju već dugo služi kao geostrateška poluga. Turski tok može se koristiti i u vojne svrhe jer je u njega ugrađen i sustav nadzora.
Duga i bolna zima
Mnogi Europljani žele doći do plina i nije im bitno koliko će on biti politički skup. Traže da se odobri "predcertifikacijski" dotok plina kroz Sjeverni tok 2 kako se industrijska jezgra Ruhra na zapadu Njemačke ne bi počela gasiti, što bi ugrozilo ekonomski oporavak.
S druge strane, zagovornicima otvaranja Sjevernog toka 2 jamačno se neće svidjeti činjenica da je zastupnički dom Kongresa SAD-a prošlog tjedna izglasao novi amandman u kojem se traži ponovno nametanje sankcija tom plinovodu. Ako Senat potvrdi taj amandman, Bijela će kuća morati nešto poduzeti.
- Nitko u tom slučaju neće kupovati Gazpromov plin koji će teći Sjevernim tokom 2 - rekao je Vitrenko.
Vitrenko kaže bi mješavina strože politike SAD-a, pravnih nastojanja Poljske kroz EU institucije i Putinovog ponašanja mogle do daljnjega blokirati Sjeverni tok 2. Uz to, Zeleni bi uskoro mogli ući u njemačku vladu, a oni sa Sjevernim tokom 2 ne žele imati baš ništa.
- Malo je vjerojatno da će se sada odobriti Sjeverni tok 2. Njemačka regulatorna tijela znaju da bi to [prije formiranja nove vlasti] bilo previše upadljivo. U njihovoj se zemlji poštuju zakoni, a drugima je suviše stalo, pa to ne mogu samo tako ignorirati - rekao je Vitrenko.
Zima u Europi i Velikoj Britaniji mogla bi stoga biti duga i bolna. Mnogi se okreću biomasi, ugljenu i drugim izvorima energije.
- Uzmu li se u obzir cijene plina, sve dolazi u obzir - rekao je Vitrenko.
Možda će se na koncu morati posegnuti i za racioniranjem cijena.
- Mnoge se industrije jednostavno gase. Vidimo to u Velikoj Britaniji. Kućanstva će prilagoditi potrošnju. Europske će vlade posegnuti za hitnim mjerama - dodao je Vitrenko.
Direktor Naftogaza ne zna kada bi se ova plinska kriza mogla okončati.
- Da budem iskren, ne znam. Teško je dokučiti što se događa u glavi Vladimira Putina - zaključio je Vitrenko.
