Od kada je počela ruska invazija na Ukrajinu govori se o novcu koji će biti potreban za rekonstrukciju uništene imovine u toj zemlji. Radi se o stotinama milijardi dolara, EU je počela da radi na uspostavljanju platforme za obnovu Ukrajine, ali Ukrajinci traže da svu štetu plate bogati Rusi. Tu bi mogao da se javi veliki problem.
Ukrajinski planovi da zaplijeni čak 500 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za finansiranje oporavka zemlje naišli su na čvrst otpor Švicarske, domaćina međunarodne dvodnevne konferencije o oporavku Ukrajine.
Švicarski predsjednik Ignazio Cassis odustao je od plana, rekavši da je zaštita imovinskih prava osnova u liberalnoj demokratiji. On je na završnoj konferenciji za novinare podvukao ozbiljnu zabrinutost nekih lidera da će prijedlozi o konfiskaciji ruske imovine predstavljati opasan presedan i da im je potrebno posebno pravno opravdanje.
„Pravo svojine, pravo svojine je osnovno pravo, ljudsko pravo“, rekao je on u Luganu, i dodao je da se takva prava mogu kršiti, kao u toku pandemije, samo dok postoji zakonska osnova, prenosi Guardian.
"Morate osigurati da građani budu zaštićeni od moći države. To je ono što mi nazivamo liberalnim demokratijama", dodao je.
Švicarska je jedna od mnogih zemalja sa strogim zakonima o bankarskoj tajnosti koja nije oduševljena oduzimanjem privatne imovine u političke svrhe.
Ideja o oduzimanju ruske imovine dobila je podršku britanske ministarke Vanjskih poslova Lizi Trus.
Cassis je rekao da je legitimno zamrznuti imovinu kako bi se razjasnilo vlasništvo i da li postoji bilo kakva uzročna veza sa ratom ili sa nekim zločinom, ali se mora uzeti u obzir i princip proporcionalnosti prema međunarodnom pravu.
On je odugovlačio sa ovim pitanjem u parlamentu i bio je pod pritiskom socijaldemokrata da uvede zakone koji dozvoljavaju konfiskaciju imovine. Individualna imovinska prava su sadržana u članu 26 švajcarskog ustava i "svako ograničavanje osnovnih prava mora biti opravdano javnim interesom".
Koje zemlje žele da udovolje Ukrajini?
Prodaja imovine u ruskom vlasništvu radi plaćanja rekonstrukcije Ukrajine može zvučati kao logičan pristup restituciji, ali kako kanadska vlada dobija nova ovlaštenj da započne ovaj proces, ostaju pitanja o tome kako će to funkcionisati i da li će neka pitanja dovesti do suda.
C-19, zakon o provođenju budžeta, dobio je kraljevsku saglasnost krajem juna. Među brojnim mjerama su nova ovlaštenja za zapljenu i prodaju imovine u vlasništvu pojedinaca i entiteta na kanadskoj listi sankcija. Dok bi nova ovlaštenja mogla da se koriste u bilo kojem međunarodnom sukobu, trenutni prioritet liberalne vlade je pomoć žrtvama ruske invazije na Ukrajinu.
"Mislimo da je zaista važno proširiti naša zakonska ovlaštenja, jer će biti zaista, zaista važno pronaći novac za obnovu Ukrajine", rekla je ministrica finansija Chrystia Freeland kanadskim i američkim novinarima. "Ne mogu da zamislim prikladniji izvor finansiranja od konfiskovane ruske imovine", rekla je.
Velika Britanija želi da slijedi primjer Kanade i da zaplijeni imovinu bogatih Rusa kako bi je dala Ukrajini, rekla je Lizz Trus, ministrica vanjskih poslova.
Trus je prošle sedmice rekla poslanicima da podržava ideju da bi vlada mogla da zaplijeni zamrznutu rusku imovinu u Velikoj Britaniji i da je raspodijeli žrtvama rata u Ukrajini.
"Podržavam koncept. Gledamo to veoma pažljivo. Kanađani su upravo donijeli zakon. Ovo je pitanje koje radimo aktivno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Trezorom, ali se slažem sa konceptom. Samo treba da utvrdimo detalje", rekla je.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena najavila je krajem aprila da je spremna da zatraži od Kongresa izmijene zakona kojima bi se američkom Sekretarijatu za pravosuđe olakšalo da dio novca od zaplijenjene imovine ruskih oligarha prebaci u Ukrajinu, rekao je u utorak državni tužilac Merik Garland, prenosi Glas Amerike.
"Veoma smo pažljivo ispitivali to pitanje i očekujem da će biti zahtijeva za izmjene zakona", rekao je Garland članovima Senatovog Podkomiteta za izdvajanja na pitanje da li su Ministarstvu pravde potrebna dodatna ovlaštenja da cilja ruske oligarhe povezane sa Kremljom.
"To bi moglo da ide posebno na način na koji mi vršimo oduzimanje, kako bi nam bilo lakše da izvršimo oduzimanje", rekao je Garland. "Također, mogućnost da novac koji na ovaj način prikupimo izvadimo iz fonda oduzetih sredstava i pošaljemo ga u Ukrajinu".
Ipak, američka ministrica finansija se sa time ne slaže. Janet Jelen izjavila je u maju da bi zapljena zamrznute imovine ruske centralne banke, s ciljem da se pomogne obnova Ukrajine, bila nelegalna.
"Mislim da je, s obzirom na ogromna razaranja u Ukrajini i ogromne troškove obnove sa kojima će se zemlja suočiti, sasvim normalno da tražimo od Rusije da nam pomogne da platimo barem dio ceha", rekla je Jelen u srijedu novinarima u Bonu.
Ona je, međutim, dodala da, iako se o tome razgovara, „u Sjedinjenim Državama sada ne bi bilo legalno da vlada zaplijeni tu imovinu”, prenosi Russia Today.
Njemački ministar finansija Christian Liendner izrazio je podršku ideji o oduzimanju stranih sredstava ruske centralne banke radi obnove Ukrajine nakon rata.
"Ja sam politički otvoren za ideju zapljene strane imovine Ruske centralne banke. Vodimo diskusiju u G7 i EU, a prijedlozi su na stolu", rekao je Liendner sredinom maja.
"Za privatnu imovinu moramo da vidimo šta je pravno moguće. Moramo da ispoštujemo vladavinu prava, čak iako imamo posla sa ruskim oligarsima", dodao je on.
Ukrajinci ne odustaju od ruskih para
Ukrajinski premijer Denis Šmigal je priznao da je to samo početak diskusije, ali je odbio da odustane od ideje koju je više puta iznio tokom konferencije.
"Predlažemo da se pronađe formula za kreiranje nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva za mogućnost konfiskacije zamrznute imovine u slučaju neizazvane agresije, što će biti pravilo", rekao je on.
"Mi ćemo, kao država koja je pod ovom ničim izazvanom agresijom, veoma glasno govoriti o ovoj mogućnosti, jer razumijemo da to treba da plati agresor koji ubija naše ljude, uništava našu infrastrukturu, naše škole, naše bolnice…", navodi.
Tvrdio je da je između 300 i 500 milijardi dolara ruske imovine zamrznuto širom sveta.
O ovome se ranije oglašavao i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Ne mislim da američki, njemački ili bilo koji drugi poreski obveznici u svijetu treba da plaćaju ono što je Rusija uradila. Postoje alternativni načini da se Ukrajina obnovi, a to je da Rusija plati ono što je uradila", rekao je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova.
Kao primjer, naveo je potez na koji se odlučila Kanada.
"Evropska komisija iznijela je određene inicijative kako da stvori pravni okvir za to, a Kanada je donijela zakon koji dozvoljava ne samo zapljenu imovine, već i njen transfer na projekte povezane za oporavak Ukrajine. Neka Rusija plati za to", rekao je.
