Istovremeno predsjednik Zelenski odbija bilo kakvu ideju o primirju te najavljuje novu proljetnu ofenzivu.
Posjet predsjednika Zelenskog Washingtonu početkom sedmice završio je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Biden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 miliona. Paket isključivo sadrži municiju (uglavnom projektile za protivzračne sisteme), bez ijednog komada oružja, piše Index.
Jasno je da Ukrajina neće biti oslobođena u mandatu Zelenskog
Kao i prošli put, posjet Kongresu bio je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Mike Johnson primio ga je u privatni posjet, što znači da mediji nisu imali pristup.
Nakon sastanka Johnson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stajalište prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Biden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći a da su rezultati vrlo upitni.
Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.
Amerikancima je Ukrajina postala puno manje važna
Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Trump nadmoćno vodi pred Bidenom (47 prema 43 posto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.
Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u novembru naredne godine, domaća politika će samo dobivati na važnosti, nauštrb vanjske.
Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Biden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uvjetom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u siječnju nastaviti s razgovorima.
EU je planirala 50 milijardi eura pomoći za Ukrajinu, ali…
Međutim, iz Washingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Jučer (14. decembra) je Kongres odobrio novi vojni proračun za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.
Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka municije iz vojnih pričuva. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.
Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Biden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Evropske unije. Čak 50 milijardi eura za financiranje države, plus 20 milijardi eura vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.
Orbanov trik
Da bi to omogućila, Europska komisija je odmrznula 10 milijardi eura kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ocijenili kao najveći mito u historiji EU. Usprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.
Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.
A onda je blokirao 50 milijardi eura pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Evropsko vijeće ponovno okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Rutta naslijediti desničar Geert Wilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.
S Wildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio "konstruktivan", odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Leyen iskamči još 10 milijardi.
70 milijardi eura se čini kao puno novca, ali…
Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi eura jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za razdoblje do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao izravna financijska pomoć.
Evropska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i municiju vrijedno 20 milijardi eura, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim tvrtkama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu Bijela kuća ne može platiti isporuke.
Zelenski će se morati suočiti sa stvarnošću
Nova realnost, u kojoj su američki i europski izvori financiranja presušili, natjerat će Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina. A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trumpa. On pak ima itekako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.
Još 2019. i 2020. Trump je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv tvrtke Burisma Holding, koja bi vodila prema Hunteru Bidenu, sinu predsjednika Bidena. Kad je postalo očito da će Trump izgubiti izbore, Zelenski je odbio saradnju. Trump niti zaboravlja niti prašta.
