Saga o energetskoj situaciji u Bosni i Hercegovini se nastavlja, ali projektirano i održivo rješenje se ne nazire. Potpisnik ovih redova u tom pogledu i nije baš optimističan da se se riješiti u dogledno vrijeme.
Nejasna perspektiva i nedovoljno jasno ukazivanje na ovaj problem i realne potrebe kao i posljedice pogrešnog upravljanja sistemom, uz nedovoljno brige i odsustvo investiranja u održavanje stabilnosti sistema i nove kapacitete, stvara još veću konfuziju.
Nedoumice dodatno podgrijavaju razni znani i neznani eksperti svojim objašnjenjima i zastupanjem ko zna čijih interesa.
Da dodamo i to da se u javnom prostoru odvija prava drama svakojakih, nepreciznih, a često i kontradiktornih informacija, što itekako uznemirava javnost.
Rijetko ili skoro nikako se ne pominju tačni podaci u vezi proizvodnih kapaciteta, količine električne energije, perspektive, kao i slabosti poput izvlačenja novca iz rudnika ili pak upitne odluke o cijeni električne energije.
U nastojanju da nekako približimo svim čitaocima informaciju i stvorimo jasniju sliku poslužit ćemo se zvaničnim i konkretnim podacima o ukupnoj proizvodnji i potrošnji energije i specifičnim informacijama u oblasti proizvodnje energije iz fosilnih goriva do obnovljivih izvora energije.
Konkretni podaci
Prema podacima o ukupno proizvedenim količinama električne energije iz različitih izvora prikazat ćemo proizvedene količine energije u Federaciji BiH 2020. i na nivou BiH u 2021. godini.
U 2020. godini, Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u svojim proizvodnim objektima ostvarila je ukupnu proizvodnju električne energije u iznosu od 6.237,9 GWh (gigavatsati).
U termoelektranama Tuzla i Kakanj proizvedeno je 5.155,8 GWh (TE Tuzla 3.124,2 GWh i TE Kakanj 2.031,6 GWh).
Hidroelektrane su proizvele 1.082,1 GWh (HE na Neretvi 1.024,1 GWh i mHE - male hidroelektrane - 58,0 GWh).
Ukupno proizvedena količina električne energije u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosila je 18.536 GWh.
Od toga je u hidroelektranama proizvedeno 6.796 GWh (36,7%) u termoelektranama 10.872 GWh (58,6%), a u industrijskim energanama i ostalim (vjetro i solarnim elektranama) je proizvedeno 868 GWh (4,7%).
U finalnoj potrošnji električne energije u 2021. godini domaćinstva sudjeluju sa 45,5%, industrija sa 28,1%. Ostali potrošači, uključujući građevinarstvo, saobraćaj i poljoprivredu sudjeluju sa 26,4%. Vlastita potrošnja u elektranama iznosi 1.193 GWh, a u ostalom energetskom sektoru 318 GWh.
Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) dobili smo podatke o strukturi proizvodne energije iz obnovljivih izvora energije u 2021.godini.
Najveći kapaciteti
Naravno, najveći kapaciteti su hidroelektrane sa proizvedenih 6.313,99 GWh. Slijede male hidroelektrane sa 433,41 GWh, vjetroelektrane sa 381,81 GWh, solarne elektrane sa 73,89 GWh te elektrane na biogas i biomasu sa 11,34 GWh.
U dokumentu”Indikativni plan razvoja proizvodnje 2022-2031”, nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini, navedeno je da provedena analiza upućuje na zaključak da se za sve scenarije potrošnje energije i planiranu proizvodnju iz postojećih i novih kapaciteta, bilansiranih proizvodnih kapaciteta sa izgrađenim blokom 7 TE Tuzla, zadovoljava bilans električne energije, kao i da tom prilikom postoje i značajni viškovi.
Međutim, u slučaju da ne dođe do izgradnje novog bloka 7 TE Tuzla, radi prestanka rada pet postojećih blokova u TE Tuzla i TE Kakanj, bilans električne energije za viši scenario potrošnje bi bio negativan u zadnjim godinama prognoze, tj.proizvodnja ne bi mogla zadovoljiti potrošnju električne energije u BiH.
Preciznije - morali bismo uvoziti energiju.
O ovom opasnom i kataklizmičnom scenariju vrlo malo se govori, rijetko se pominju arbitraže, ali se javljaju eksperti koji bi ukidali rudnike. I Vlada FBiH se odlučuje za opasne scenarije sa svojim eksperimentom prestanka rada pojedinih rudnika.
Obnovljivi izvori lijepa priča, ali…
Obnovljivi izvori energije su lijepa i poželjna priča ali nisu stavljeni u jasnu poziciju i funkciju zadovoljavanja potreba u skladu sa do sada poznatim standardima.
Favorizuju se interesi pojedinaca bez jasne vizije i strategije. Ne obraćamo pažnju na negativna iskustva skandinavskih zemalja i probleme u koje su sebe doveli romantičarskim pristupom i isključivim korištenjem obnovljivih izvora energije.
Ovom prilikom potrebno je pomenuti da se zaboravlja kruti otpad kao potencijalni izvor energije koji istovremeno čuva čovjekovu okolinu. Istina, proces nije jednostavan i brzo isplativ kao kod ostalih obnovljivih izvora, ali je neophodan i uklopiv u mix energetsku politiku.
Međutim, problem sa odlagalištima otpada (prije svega Mostar i Sarajevo) ukazuju na dramatičnu situaciju. A da to može eskalirati jasno ukazuje nedavna eksplozivna i otrovna situacija sa odronom na odlagalištu otpada Prudine/Jakuševac u Zagrebu.
Prerada krutog otpada procesom kojim se dobije energija za zagrijavanje gradova znatno smanjuje količine preostalog otpada i povećava napore za očuvanje okoline, a prisutan je u velikom broju država Evropske unije.
Činjenica je da u ovom procesu nema brze zarade i nije atraktivan za potencijalne investiture, ali uz jasnu strategiju i podršku države moguće je privući zainteresirane investitore i na taj način upotpuniti proizvodni mix što je jedini mogući pravac za Bosnu i Hercegovinu.
Prema procjenama, u BiH je odloženo oko milijarda tona otpada što ukazuje na postojeći potencijal. Daljnji rast količina otpada i opterećenja okoliša poziva na hitnu akciju.
Skladištenje energije
Konačno, kada i ako govorimo o obnovljivim izvorima energije moraju se uzeti u obzir nedovoljne potrebne količine i robusnost energije za održanje sistema. To jasno ukazuje na potrebe adekvatnog skladištenje proizvedenih količina energije.
Potraga za energetskom učinkovitošću i održivošću postala je temelj aktivnosti 21. vijeka, pri čemu čvrste baterije postaju obećavajuće rješenje.
Dok se trudimo smanjiti naš ugljični otisak (dekarbonizacija) i preći na održiviju budućnost, razvoj i implementacija čvrstih baterija mogu biti ključne promjene.
Čvrste baterije koriste čvrste elektrolite umjesto tekućih elektrolita. Ova temeljna razlika pruža niz prednosti, poput veće gustoće energije, duljeg vijeka trajanja i poboljšane sigurnosti.
Potencijal čvrstih baterija u području energetske učinkovitosti i održivosti je ogroman, budući da mogu pohraniti više energije na manjem prostoru. Time smanjuju potrebu za čestim punjenjem i povećavaju učinkovitost korištenja energije.
Od vrha do ponora
I tako, od vrha do ponora energetskog napretka.
Pitanja je mnogo, a jasnih odgovora nadležnih nema. Kako je moguće da u tako kratkom roku dođemo u situaciju potencijalne energetske ovisnosti i do uvoza energije?
Kako je moguće da će doći do poskupljenja struje, a struju smo izvozili? Kako je moguće da javnosti niko ne osjeća obavezu objasniti zašto se ovo događa? Da li postoji rješenje za ovu zaista upozoravajuću situaciju?
Odgovorni moraju pojasniti javnosti sve detalje turbulentnog procesa. Da li postoji rješenje i kakvi su izgledi za budućnost u kojoj nećemo strahovati za potrebne količine energije i energetsku neovisnost?
To nam duguju nadležni i oni kojima svake druge godine na izborima dajemo legitimitet da upravljaju našim životima.
(Autor teksta je ekspert iz oblasti energetike)
